Tema dijaloške emisije Federalne televizije “Odgovorite ljudima” bila je ekonomija u vrijeme pandemije koronavirusa.
Jedan od gostiju bio je Žarko Papić, ekonomski analitičar i direktor IBHI.
Između ostalog, rekao je da je 2017. godine probao da napravi analizu i da je došao do zaključka da oko 25% od ukupne zaposlenosti, radnik sa 600 KM neto platom, a ima četveročlano domaćinstvo, ne može da izdigne domaćinstvo iznad linije apsolutnog siromaštva.
„Eto gdje je korijen velike sive ekonomije. To je ona situacija u kojoj će neko raditi za 600 ili manje maraka, ali to mu nije dovoljno i mora da radi još. I to je odista problem.“
Kaže i da je siromaštvo tema o kojoj posljednjih nekoliko godina niko ne govori.
„Kad je riječ o siromaštvu u BiH moram reći da je vrlo čudno da od 2015, kad je rađena posljednja anketa o potrošnji na osnovu koje se radi analiza o siromaštvu, ništa više nije rađeno. Veći je problem što je i u toj analizi potpuno pogrešna metodologija korištena. Rađeno je tzv. relativno siromaštvo i tad je ustanovljeno da je 16,9% stanovnika ispod linije relativnog siromaštva. Iste godine prosjek za zemlje EU je 24% stanovništva. Dakle kriva metodologija, ne računa siromaštvo nego razlike u prihodima.“
Papić ističe da je Svjetska banka prošle godine izračunala da je otprilike oko 20% ljudi siromašno i dala procjenu da će se, kao posljedica korone, do 85.000 novosiromašnih pojaviti.“
Navodi i kako često ne vidimo neke detalje.
„Korona. Svi kažu moramo nositi masku, i unutra i napolje. Ovo što se nosi je jednodnevna maska i ona košta marku ili nešto manje. Sad zamislite čovjeka koji je na minimalnom ličnom dohotku i koji mora jednu marku dnevno mjesec dana da izdvaja za masku. Pa ako ima još nekog u familiji, pa još 30 KM, ode mu 10%. Ne računamo kako neke, na prvi pogled, sitnice udaraju na standard ljudi. To je jedna od neposrednih posljedica korone na siromaštvo. Jako me brine što nemamo političara koji je zadnje dvije godine izgovorio riječ siromaštvo, to je zaboravljena tema.“