Dugoočekivani izvještaj visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita (Christian Schmidt) o situaciji u našoj zemlji bit će predstavljen danas na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Iako je praksa do sada bila da se Šmit obrati pred Vijećem, ovog puta to će učiniti predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Osporavao suverenitet
Napomenuto je da su iz RS posebno na udaru visoki predstavnik i Ustavni sud BiH. Cilj je potkopati njihovu sposobnost da čuvaju Dejtonski mirovni sporazum i ustavnopravni poredak BiH. Osim nepriznavanja autoriteta Suda i nepoštivanja njegovih konačnih i obavezujućih odluka, sposobnost Suda da ispravno radi je ugrožena zbog neuspjeha Zastupničkog doma Parlamenta FBiH i Narodne skupštine RS. Skupština će imenovati zamjene za dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH. Ova upražnjena mjesta dovela su Sud u poziciju u kojoj Veliko vijeće ne može donositi odluke jer ima samo četiri člana – piše u izvještaju.
Ovakvim je ponašanjem Dodik, dodaje se, umjetno i namjerno izazvao dvije političke krize u roku od šest mjeseci, prekinute ponudom za „deeskalacijom“ tenzija koje je stvorio on sam.
Osvrnuo se i na obraćanja Željka Komšića u Generalnoj skupštini UN-a, kao i na govor Željke Cvijanović u Vijeću sigurnosti UN-a. Cvijanović je osporavala Šmitov mandat, dok je Komšić, osim o Šmitovim potezima, kritizirao i odnos Hrvatske prema BiH.
Tročlano tijelo
– Strukturalne slabosti u donošenju odluka imaju tendenciju da ometaju ili zamagljuju obavezujuće pozicioniranje BiH u međunarodnim tijelima. Vanjska politika je nadležnost Predsjedništva BiH, ali postizanje konsenzusa ili većine u domenu vanjskih poslova unutar ovog tročlanog tijela ponekad je nemoguće. Stoga izjave BiH u međunarodnim organizacijama ponekad odražavaju samo stav jednog od tri člana Predsjedništva, kao što se to dogodilo, naprimjer, s obraćanjem Vijeću sigurnosti UN-a Željke Cvijanović, tadašnje predsjedavajuće Predsjedništva, 10. maja 2023., ili uz obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića Generalnoj skupštini UN-a 20. septembra – naveo je Šmit u izvještaju.
Osvrnuo se i na svoje mjere prilikom formiranja Vlade FBiH, navodeći da je to učinio jer važeći Ustav FBiH nije nudio rješenje ako se predsjednik i dopredsjednici ne slože.
Pohvale za trojku i Krišto
Visoki predstavnik pohvalio je predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, rekavši da je ona u svom radu pokazala predanost, odlučnost i efikasnost u napredovanju prema EU integracijama i ispunjavanju neriješenih zahtjeva iz Mišljenja Evropske komisije.
Osim Krišto, Šmit je imao riječi hvale i za trojku, odnosno SDP, NiP i Našu stranku.
– Obećanje veće funkcionalnosti sada je, također, dovedeno u pitanje zbog blokade zakonodavne aktivnosti na državnom nivou od vladajuće stranke iz RS. Umjesto jasnog opredjeljenja za reforme, posebno u kontekstu EU integracija, predsjednik RS Milorad Dodik pregovore često ograničava na taktičke ustupke. Partneri iz trojke unutar vladajuće koalicije svojim vrlo predanim pristupom integraciji u EU pokušavaju upravljati ovom delikatnom situacijom – naveo je Šmit.
Za presudu „Kovačević“ Suda za ljudska prava naveo je da bi, ukoliko bude potvrđena, mogla dodatno podijeliti političke stranke.