U BiH nacije, grupe i pojedinci trpe uvrede koje se rijetko kažnjavaju

0

Zakonodavac iz jednog bh. entiteta otvoreno vrijeđa pripadnike LGBT populacije, dok lider drugog entiteta uvredama izlaže čitave nacije. Brojni takvi primjeri se bilježe u Bosni i Hercegovini (BiH), dok su na drugoj strani dosta skromne statistike o kaznama izrečenim za govor mržnje.

Deset osoba je osuđeno u BiH 2022. godine za krivično djelo izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, a dvije su oslobođene optužbe. U istom periodu, tužilaštva su za ova krivična djela podigla pet optužnica protiv devet osoba.

Ovo su za Radio Slobodna Evropa potvrdili iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV), institucije čiji je mandat da imenuje tužioce i sudije, disciplinski ih kažnjava i razrješava dužnosti.

Istovremeno, prema podacima Misije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH, u prvih 11 mjeseci prošle godine je zabilježeno 169 “incidenata mržnje”, odnosno nasilnih ispoljavanja netolerancije i predrasuda koje izazivaju strah i razdor u zajednicama.

Porast broja ‘incidenata mržnje’
Bh. političari nerijetko svojim javnim istupima i objavama na društvenim mrežama šire homofobiju, šovinizam i mržnju, usmjerenu ka etničkim i vjerskim skupinama ili pripadnicima LGBT populacije.

Tako je primjerice, Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i aktuelni predsjednik Republike Srpske (RS), u oktobru prošle godine nazvao Vanju Bjelica-Prutina, članicu Centralne izborne komisije BiH (CIK), “rušiteljicom Republike Srpske” koja se “predstavlja kao da je predstavnica srpskog naroda, a bila je ili je još udata za Bošnjaka u Sarajevu, muslimana”.

“Smatram da sam ja kao ranjiva, kao žena, kao samohrana majka, upravo ja stavljena pod najveći pritisak. U sredini u kojoj ja živim, a živim u RS, stvara se neprijateljsko okruženje protiv mene. Izjavama koje je dao kandidat za predsjednika Republike Srpske se meni direktno stavlja meta na čelo. Strahujem za svoje dijete kad ide i vraća se iz škole”, kazala je tada Bjelica-Prutina, koja je nakon toga dobila policijsku zaštitu.

Prijetnje su osudili predstavnici međunarodne zajednice u BIH.

Dodik je slično komentarisao i Ramiza Salkića, bivšeg potpredsjednika ovog entiteta.

“Srbi u RS-u su hrišćani već 1.300 godina, dok su Salkićevi, u najboljem slučaju, muslimani oko 400 godina, a to su postali primivši islam turskom okupacijom BiH i promjenom vjere”, napisao je Dodik u decembru 2022. godine na svom Twitter nalogu. Zapravo je na taj način ponovio srpske nacionalističke stereotipe, prema kojima se muslimani u Bosni i Hercegovini smatraju konvertitima, odnosno osobama koji su napustile svoju vjeru i prihvatile islam u vrijeme Osmanske vladavine u BiH.

Slične poruke, upućene Albancima, putem Twittera je iznosio i Dragan Mektić, bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine.

“Odgovoran i miran potez Srbije, Vučića i srpskog naroda na Kosovu i Metohiji na novonastale provokacije šiptarskih vlasti”, napisao je Mektić u novembru 2022. godine, komentarišući to što su kosovski Srbi napustili institucije Kosova.

Prema zakonu o zaštiti nacionalnih manjina, u Bosni i Hercegovini se koristi termin Albanac.

Identičnu terminologiju koriste i političari u Srbiji
Grupa nevladinih organizacija i pojedinica iz Beograda i sa Kosova osudila je 27. maja govor mržnje ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina prema Albancima i pozvali Vladu Srbije i premijerku Anu Brnabić da reaguje.

Naveli su da je Vulin 20. maja u više navrata upotrebio uvredljiv naziv za Albance te da je njegova izjava objavljena i na zvaničnom sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova.

“Pravosuđe Srbije je 2018. godine utvrdilo da je reč ‘šiptar’ uvredljiva i označena kao govor mržnje. Javnim funkcionerima koji koriste jezik mržnje nije mesto na vlasti”, dodaje se u saopštenju.

Apelacioni sud u Beogradu je odbio tužbu Nacionalnog savjeta albanske nacionalne manjine protiv ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina, zbog upotrebe termina “šiptar”, navedeno je u presudi koju je u decembru 2021. godine na Twitteru objavio Ragmi Mustafa, predsednik Nacionalnog savjeta albanske nacionalne manjine.

“Ovaj proces najbolje oslikava pravdu i pravosuđe u Srbiji i nedostatak hrabrosti da pravosuđe pred ministrom bude nezavisno”, rekao je Mustafa za RSE.

Ta pogrdna reč upotrebljava se za razlikovanje Albanaca na Kosovu i Albanaca u Albaniji, kaže profesor Ismailj Hasani (Fotografija: Priština, 2018)
PROČITAJTE I OVO:
Zašto Srbi u Albaniji vide Albance, a na Kosovu ‘Šiptare’
Kosovski sociolog, profesor Ismailj Hasani, kaže da se kao Albanac osjeća uvrijeđeno prilikom upotrebe termina ‘šiptar’ zato što se on u većini slučajeva upotrebljava za razlikovanje Albanaca na Kosovu od onih u Albaniji.

Homofobija kao politička valuta
Seđad Muhić, vijećnik Stranke za bolju budućnost u Općinskom vijeću Jajce, je u avgustu 2021. godine na svom Facebook profilu objavio tekst u kojem se poziva na diskriminaciju pripadnika LGBT populacije.

“Svoje sklonosti, želje, prohtjeve, pa i perverzije provodite u svoja četiri zida. I mi isto tako živimo”, navodi se u tekstu, koji poručuje da LGBT parovi ne bi smjeli raditi ništa što ne rade heteroseksualni parovi, niti bi smjeli imati ista prava kao i heteroseksualni parovi, poput prava na bračnu zajednicu i usvajanje djece.

“To je naše i ne damo to nikome”, ističe se u tekstu.

Prema većini istraživanja, homofobija predstavlja glavni uzrok kršenja prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini. Posljedice homofobije ogledaju se u šikaniranju, ali i fizičkim napadima na aktiviste i pripadnike ove populacije.

Prema istraživanjima Sarajevskog otvorenog centra, u Bosni i Hercegovini je svaka treća LGBT osoba žrtva nekog vida nasilja. No, tek svaka sedma odluči se to prijaviti nadležnim institucijama.

Ima li presuda za incidente motivisane mržnjom?
U 2022. godini, zaštita ljudskih prava nije bila prioritet vlasti u Bosni i Hercegovini. Diskriminacija manjina i dalje je ozbiljan problem.

U periodu od januara do avgusta 2022, Sarajevski otvoreni centar zabilježio je osam incidenata podstaknutih mržnjom prema LGBTQ osobama, od kojih su svi bili fizički napadi, izvijestila je organizacija Human Rights Watch u izvještaju o stanju ljudskih prava za 2022. godinu.

Iako zvanični podaci pokazuju da su incidenti motivisani mržnjom u porastu u Bosni i Hercegovini, presude su još rijetke.

Samra Ćosović, bivša zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo (KS), jednog od deset kantona u entitetu Federacija BiH, osuđena je nepravosnažno u aprilu 2022. godine zbog diskriminacije pripadnika LGBT zajednice.

To je bila prva presuda za diskriminaciju LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini, donesena tri godine nakon što je skupštinska zastupnica na svom Facebook profilu pozvala na izolaciju LGBT osoba.U Sarajevskom otvorenom centru kažu da sličnih presuda od tada nije bilo.

Samra Ćosović je krajem 2020. godine napustila kantonalnu skupštinu. U maju 2022. godine, nedugo nakon izricanja nepravomoćne presude za diskriminaciju, objavila je na svom Facebook profilu da je postala savjetnica premijera Federacije Fadila Novalića.

Šta kažu stručnjaci?
Lejla Turčilo, redovna profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, kaže da političari društvene mreže vide kao prostor u kojem se ovakav “mrzilački narativ” u političkoj komunikaciji prihvata i širi na građane.

“Govor mržnje nije bezopasan, jer vrlo često dovede do nasilja”, kaže Turčilo.

Enes Osmančević, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, navodi za RSE da je takav jezik odraz nemoći političkih struktura i lidera da ponude nešto novo.

“I oni stalno mogu nuditi samo mržnju kao neko pogonsko gorivo za njihove dalje akcije. I stoga se mi vrtimo u jednom začaranom krugu dekadencije, destrukcije i sveopćeg civilizacijskog propadanja”, kaže Osmančević.

Predrag Raosavljević, doktor pravnih nauka i stručnjak za pitanja ljudskih prava, kaže da se slučajevi govora mržnje rijetko prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije. Uz to je, kaže on, često vrlo teško dokazati odgovornost, jer je teško utvrditi granicu između slobode govora i govora mržnje.

To se, kaže on, utvrđuje od slučaja do slučaja.

Kako suzbiti govor mržnje i druga krivična djela motivisana mržnjom?
Nadina Balagić iz nevladine organizacije Centar za kulturu dijaloga kaže da je ova organizacija posvećena edukaciji mladih o štetnosti govora mržnje.

“Što prije naučimo da sloboda govora nikako nije sloboda vrijeđanja, lakše ćemo se nositi sa posljedicama govora mržnje”, kaže ona.

Dodaje da pokušavaju educirati mlade da argumentuju svoje stavove. Kaže da ljudi često pribjegavaju govoru mržnje kada izgube sve argumente.

U Izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu se navodi da zakonodavstvo u oblasti govora mržnje nije u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima.

“Propusti da se djela identifikuju kao zločini iz mržnje, kao i visok teret dokazivanja koji još uvijek otežava utvrđivanje namjere, dovodi do podizanja malog broja optužnica i presuda”, piše u izvještaju.

Iz VSTV-a naglašavaju da brojna krivična djela počinjena iz mržnje nisu evidentirana, jer policajci i tužioci često odaberu blažu kvalifikaciju djela. Tako, na primjer, osoba koja ošteti vjerski objekat bude optužena za oštećenje tuđe stvari, umjesto za krivično djelo motivisano mržnjom.

Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH, ističe da, uz gonjenje počinitelja djela, treba paralelno dokazivati i njegovu pobudu, odnosno mržnju, što “iziskuje dodatni posao, koji je često teži od otkrivanja i kažnjavanja suštinskog krivičnog djela”.

Murtezić dodaje da je istraživanje, koja je provodio centar, pokazalo da se oni koji koriste govor mržnje rijetko budu optuženi, a još rijeđe osuđeni.

Šta je kažnjivo zakonom, a šta ne?
Statistika VSTV-a o broju presuda za govor mržnje i krivična djela motivisana mržnjom predstavlja samo “vrh ledenog brijega”, kaže pravni ekspert Adnan Kadribašić koji je 2022. godine učestvovao u istraživanju “Mapiranje odgovora na govor mržnje u BiH”, koje je provelo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. ​

Krivični zakoni u Bosni i Hercegovini predviđaju kazne samo za govor mržnje i krivična djela iz mržnje koja su motivisana nacionalnom, rasnom i vjerskom mržnjom.

Kardibašić kaže da pravna regulativa govora mržnje još uvijek nije zaokružena u BiH, te da je slično stanje i u brojnim drugim zemljama.

Prema njegovim riječima, odrednice krivičnog djela “raspirivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje” trebalo bi proširiti i na djela motivisana mržnjom po osnovu invaliditeta, seksualne orijentacije, spola, roda ili bilo kojih drugih karateristika.

Objašnjava da u BiH već postoji niz propisa koji zabranjuju govor mržnje, koji može biti i prekršajno sankcionisan kao remećenje javnog reda i mira. Uz to, postoje posebni propisi za govor mržnje na sportskim terenima, kao i samoregulaciju sportskih saveza, kaže on.

Dodaje da su za sankcionisanje govora mržnje u medijima odgovorni Regulatorna agencija za komunikacije (RAK).

U protekloj godini je RAK primio dva prigovora za govor mržnje, ali ni u jednom slučaju nisu utvrdili kršenje propisa o govoru mržnje, rekli su za RSE iz ove agencije.

Za kažnjavanje govora mržnje političara, ali samo tokom predizborne kampanje, nadležna je Centralna izborna komisija BiH (CIK), koja ima mandat da izriče kazne ili uklanja kandidate sa izborne liste.

CIK je tokom proteklih Opštih izbora u Bosni i Hercegovini zabilježio 32 prigovora zbog govora mržnje. Do sada su izrečene kazne za dvije političke partije i jednog kandidata u ukupnom iznosu od 24.000 maraka (12.000 eura).

CIK je 12 prijava odbio ili odbacio, jer su neosnovane ili se ne odnose na period predizborne kampanje.

U ostalim slučajevima se postupak još uvijek vodi, a na odluke CIK-a se stranke i kandidati mogu žaliti Sudu BiH.

Prijedlog izmjena Krivičnog zakona BiH, kojim bi se proširilo kažnjavanje govora mržnje na internetu i društvenim mrežama, je u aprilu 2021. gdine uputio Denis Zvizdić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Njegov prijedlog, međutim, nije usvojen.

Piše: Ermin Zatega / Radio Slobodna Evropa