Magistralni put koji povezuje tri kantona jedan je od najopasnijih, ali i najgorih u BiH. Zbog toga se od Sarajeva do Tuzle putuje dva i po sata pa i više, iako su ova dva grada udaljena samo 120 kilometara. Dio dionice od Srednjeg do Nišićke visoravni je saniran, a nova saobraćajna traka urađena. No, problemi su se brzo pojavili.
Jedna traka zatvorena već tri mjeseca
Tone i tone kamenja pale su na magistralnu cestu koja povezuje Sarajevo i Tuzlu. Jedna traka je zatvorena zbog odrona i takva je situacija skoro tri mjeseca. Brzina kretanja ograničena na 40. Vožnja je postala opasna jer odmah nakon znaka zabrane vozači moraju preći punu liniju. Proširenje ovog dijela puta prema Nišićkoj visoravni vozači su čekali skoro dvije godine.
Iako ova cesta povezuje preko milion stanovnika, a godišnje se ovim magistralnim putem vozi, prema određenim procjenama, više od milion i po vozila, odroni zbog kojih jedna traka nije u funkciji nije sanirana. Nema naznaka kada će doći do sanacije.
Neadekvatna zaštita i nedostatak sredstava
Iz JP Ceste Federacije, koje je nadležno za održavanje magistralnih cesta, bez odgovora na naš upit. Nisu se oglasili ni iz resornog federalnog ministarstva. Stručnjaci kažu da je razlog za odron zasijecanje tla, te neadekvatna zaštita. Mogao se koristiti mlazni beton i geotehnička sidra, ali je odabrana ovakva zaštitna mreža koja usljed padavina nije izdržala.
“Kod nas se sve u državi radi aljkavo, površno. Ako krenemo od prirodnih nesreća, klizišta, poplava. Od Donje Jablanice šta se promijenilo? Ništa. Opet će se dešavati, dobro je još dok je odrona, a da niko nije nastradao usljed odlamanja takvih stijenskih masiva na saobraćajnu traku. Šta ako neko nastrada? Opet bi se ponovilo isto. Faktički, vlast od svih nivoa ne vodi računa o građanima i sve se završava površno, možda nekada i radi smanjivanja finansijskih sredstava, a sve na uštrb građana BiH”, rekao je Nedim Suljić, član Evropske akademije nauka i umjetnosti.
U Planu poslovanja JP Ceste Federacije navode da zbog ograničenog budžeta nije bila moguća sanacija dionica, te da cestovna mreža u BiH spada među slabije razvijene u Evropi. Mala ulaganja, odroni, oštećena cesta, dovele su do toga da je prosječna brzina vožnje 50 kilometara na sat na brojnim magistralnim cestama.
“Suština je da se ne reaguje odmah. Kada ima nepredviđena okolnost, kao što se desila, mi bismo trebali brže reagovati. Stvara se usko grlo, narušava se protok vozila, itd. Dakle, nije problem kada se desi nešto nepredviđeno problem je što imamo vraćanje u prvobitno stanje”, rekao je Mirzet Sarajlić, vještak saobraćajne struke.
Pojedini dijelovi ne ispunjava ni osnovne kriterije magistralne ceste
Zatvorena traka nije najveći problem na putu ka Tuzli. Put je često zakrpljen, često uzak, sa mnogo krivina. Preticanje je opasno, dobrim dijelom puta nedozvoljeno. Put na pojedinim dijelovima ne ispunjava ni osnovne kriterije magistralne ceste. Kada padne snijeg saobraćajni kolaps je neminovan. Kvalitet puta na ovoj dionici obrnuto je proporcionalan njegovoj važnosti jer povezuje glavni grad države i najmnogoljudniji kanton. Tuzlanski kanton do sada nije dobio niti jedan metar brze ceste. Negativne ekonomske posljedice teško je i izračunati, ali je mnogo propuštenih investicija.
“Razgovarao sam sa mnogim investitorima predstavljajući naše potencijale. I onda na kraju su govorili, a to me šokiralo; sve je uredu ministre vidimo vaše potencijale, ali da ja mogu stići prije do Sarajeva za sat vremena a ne tri, onda bi mogli govoriti o investicijama i ozbiljnoj priči”, rekao je Mirsad Gluhić, bivši ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK.
Obećanje, ludom radovanje
Te 2017. godine govorilo se i o autoputu Sarajevo-Beograd koji bi mogao ići preko Tuzle. I to je ostalo samo kao priča, obećanje, najava. Daleke 2004. godine federalni ministar saobraćaja najavio je projekat autoceste Tuzla-Orašje, označavajući ga projektom od federalnog značaja. O tom projektu proteklih mjeseci stanovnici ponovno slušaju, uz nove najave.
“Prošlo je mnogo godina, a nismo se pomakli daleko”.
Loša cesta itekako utiče na privredni razvoj pa se, kažu ekonomisti, smanjuje ekonomska potentnost cijele Federacije. Proširenje puta na jednom dijelu dalo je nadu vozačima da počinje ozbiljno ulaganje u cijelu dionicu. No, ovaj odron “ugasio je” optimistične glasove.
Azur Delić / TV 1