Zrak u Tuzlanskom kantonu, posebno u Tuzli, Lukavcu i Živinicama, sedmicama je veoma lošeg kvaliteta. Najveći je problem prašina, odnosno suspendirane čestice, čije su koncentracije u Tuzli premašivale i do 100 puta vrijednosti koje Svjetska zdravstvena organizacija smatra opasnima.
U tuzlanskom naslju Ši Selo prema podacima web stranice aircare koncentracija PM 10 čestica, tokom nekoliko sati, u posljednja tri dana premašila je vrijednost 1.000. U Gradskom parku u Tuzli, u posljednja tri dana, koncentracija PM 10 čestica najčešće iznosi preko 300. Dodajmo i da koncentracija čestica PM 2.5 u naselju Bukinje u posljednja tri dana ne prelazi 160, iako se radi o naselju koje se nalazi do tuzlanske Termoelektrane. Istovremeno u gradskim naseljima na drugom kraju grada ljudi se doslovno guše. Iz svega ovoga jasno je da su najveći problem zraka u Tuzli individualna ložišta.
Mjerenja i mjere
Mjerne jedinice koje bilježe koncentracije čestica prašine s prečnikom manjim od 2,5 mikrometra, odnosno 10 mikrometara, po metru kubnom zapremine zraka. Čestice PM 2.5 vidljive su samo pod mikroskopom, jer je njihova većina otprilike tri posto prečnika ljudske dlake. Čestice prečnika oko 10 mikrometara mogu se vidjeti golim okom i njihova veličina odgovara zrncu pijeska. Ljekari upozoravaju da ove materije u zraku ozbiljno ugrožavaju zdravlje, a veće koncentacije mogu čak dovesti do razvoja raka.
Dok je u Kantonu Sarajevo još prije mjesec dana proglašena epizoda “Pripravnosti”, početkom godine epizoda “Upozorenje”, a prije dva dana i “Uzbuna”, iako vrijednosti štetnih materija nisu visoke kao u Tuzli, u Tuzli i TK nisu poduzete nikakve interventne mjere. Nema vanrednih inspekcijskih nadzora, nema kontrole autombila, a do danas nije bilo ni upozorenja ljekara.
– Imali smo danas Kolegij u Ministarstvu i dogovorili smo da Vladi TK predložimo formiranje interresorne radne grupe s predstavnicima lokalne samouprave, ZJZ-a, MUP-a, Ministarstva saobraćaja, inspekcija… Cilj je da strateškim pristupom dođemo do dugoročnih mjera na suzbijanju zagađenja zraka, posebno Tuzli, Lukavcu i Živinicama, gdje je situacija najgora – kaže za Faktor ministar prostornog uređenja i zaštite okolice Elvir Rožnjaković.
On dodaje da Ministarstvo ove godine planira izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima, po kojem će svi privredni objekti i veći stambeni objekti imati obavezi da se priključe na sistem daljinskog grijanja ukoliko za to postoji mogućnost, a za te namjene je planirano izdvajenje 300.000 KM subvencija.
– U ovoj godini u budžetu smo planiral pola miliona KM za sufinansiranje nabavke kotlova na pelet isključivo za fizičke osobe. Stojimo na raspolaganju lokalnim zajednicama za projekte toplifikacije – navodi Rožnjaković.
Kada su u pitanju interventne mjere vidjet ćemo koje kriterije koriste u Kantonu Sarajevo, a ako bude potrebno mijenjat ćemo i naš plan interventnih mjera.
– Termoelektarana Tuzla svake godine isplaćuje Gradu Tuzli oko 5,5 miliona KM. To traje već pet godina i radi se o impozantnoj cifri. Kao čovjeka me boli što što taj novac koji se dobija na ime zagađenja, ne ide u velikoj mjeri na suzbijanje tih posljedica – kaže Rožnjaković.
Preporuke građanima
Zavod za javno zdravstvo (ZJZ) TK tek danas je izdao preporuke za zaštitu zdravlja građana u situacijama kada su povećane koncentracije zagađujućih materija u vazduhu.
– Smanjiti boravak na otvorenom, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka. Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu zaštitnih maski ili priručnih sredstava. Najbolju zaštitu pružaju standardizirane zaštitne maske. Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama. Hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagadenja. Smanjiti konzumiranje nargile i cigareta u zatvorenim prostorijama i korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet. Smanjiti korištenje privatnih automobila te koristiti sredstva javnog gradskog prijevoza. Vlasnicima individualnih ložišta se zabranjuje u kotlovnicama spaljivanje smeća, guma, plastike – kaže se, između ostalog, u preporukama ZJZ-a.
Džemila Agić direktorica Centra za ekologiju i energiju kaže da se ne može dozvoliti da građani u kućama spaljuju šta god hoće.
– U Tuzli, Živinicama i Lukavcu treba zabraniti spaljivanje uglja i dati građanima subvenciju s gradskog i kantonalnog nivoa da pređu na druge energente. Moramo napraviti zakonski okvir zabrane i period prelaska na drugi energent uz subvenciju. Treba subvencionirati i priključenje na sistem centralnog grijanja za socijalno ugrožene građane – pojašnjava Agićeva.
Istovremeno, dodaje, porastao je broj automobila, porasla je i potrošnja uglja u Termoelektrani Tuzla, više zgađauju Soda i Cementara u Lukavcu.
– Kanton ima Plan interventnih mjera koji opisuje šta Vlada TK radi kada dođe do prekomjernog zagađenja. Po tom planu ne gledaju zagađenje čestima PM 2.5, jer za njih nemaju granične vrijednosti i ništa ih ne obavezuje da reagiraju – kaže Džemila Agić.
Rad inspekcija
Direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove TK Amel Mehanović za Faktor kaže da se provode redovne aktivnosti
– Veliki zagađivači popt Termoelektrane, GIKIL-a, Cementare, u nadležnosti su Federalne uprave za inspekcijske poslove. Kotlovi kapaciteta do 400 KW u nadležnosti su komunalne inspekcije, odnosno Gradske uprave. To su kućni kotlovi koji ne zahtijevaju okolinsku dozvolu ministarstva. Nadležnost Kantonalne ispekcije su subjekti kojima kantonalna ministarstva izdaju dozvole i njih nema puno. Mi kontrolu vršimo redovno u smislu da provjeravamo mjerenja emisija i na osnovu toga nalažemo mjere – kaže Mehanović.
Hladna zima bez padavina ove godine dovela je do toga da problem zagađenja zraka eskalira. Građani Tuzle okupili su se sinoć na protestu u centru grada, a za srijedu je zakazano novo okupljanje. Svi se slažu da se ne čini dovoljno, a da je jedini pravo dogovor na zagađenje zraka toplifikacija, a ona je primarno u nadležnosti rada Tuzle. Nakon velikog pritiska građana i medija Gradska uprava je početkom 2018. priznala da je na ime zagađenja od Termoelektrane dobila 16 miliona KM, a da je na toplifikaciju utrošeno 2,8 miliona. I dalje tvrde da je najveći problem Termoelektrana, ali ih demantira zdrav razum i mjerenja.
Tuzla je u ovom momentu grad čiji načelnik najčešće priča o turizmu, a pri tome je riječ o jednom od najnezdarvih gradova za život u cijelom svijetu. Dok god se tuzlanska bolest pokušav prikriti promjenom imidža, umjesto stvarnog lijeka, u ovom gradu ispaštat će građani, a najviše djeca.
Piše: Jasmin Bojić, Faktor.ba