Hitni sastanak ambasadora Evropske unije zakazan je za danas u Briselu, kao reakcija na najavu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da će uvesti carine na robu iz osam evropskih zemalja, povodom situacije oko Grenlanda. Prema diplomatima EU-a, o čemu izvještava Reuters, sastanak će okupiti ambasadore svih 27 zemalja članica kako bi se razmotrile praktične mjere u vezi sa eskalacijom ove krize.
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nilsen i danska premijerka Mette Frederiksen u Kopenhagenu (Foto: Liselotte Sabroe/Ritzau Scanpix / Tanjug/AP)
Evropski odgovor na trgovinske prijetnje
Trump je u subotu najavio uvođenje carina od 10 posto u februaru za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Nizozemsku i Finsku. Carine bi kasnije, kako je naveo, porasle na 25 posto i ostale na snazi “sve dok SAD ne postignu dogovor o kupovini Grenlanda”.
Ovu pretnju oštro je kritizirala danska premijerka Mette Frederiksen, poručivši da “Evropa neće popustiti pritisku”. “Ne tražimo mi ovaj sukob. Evropa se ne može ucjenjivati”, istaknula je. Sličan stav iznio je i njemački list Figaro, koji navodi da bi francuski predsjednik Emmanuel Macron, u slučaju provedbe carina, zatražio aktiviranje instrumenta EU za borbu protiv prinude.
Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide izjavio je da Norveška i njeni saveznici “neće dozvoliti da budu izloženi pritiscima”, opisavši Trumpove carine kao “prijetnje”. Finski premijer Petteri Orpo ocjenio je da su “Trumpove akcije nepredvidive” i da rizik od trgovinskog rata postoji ako se pitanje ne riješi. Norveški premijer Jonas Gahr Støre upozorio je da “trgovinski rat sa SAD nikome ne koristi”.
Giorgia Meloni (Foto: Fabio Frustaci / EPA)
Italijanska premijerka Giorgia Meloni nazvala je najavljene carine “greškom”, dodavši da je to izjavila Trumpu u razgovoru. Osam pogođenih zemalja objavilo je zajedničko saopćenje u kojem upozoravaju da takvi potezi “potkopavaju transatlantske odnose i rizikuju opasnu spiralu”.
Nuuk, Grenland (Foto: Evgeniy Maloletka, File / Tanjug/AP)
Sigurnosni aspekti i zabrinutost saveznika
Načelnik Arktičke vojne komande, danski general bojnik Søren Andersen, potvrdio je da je više od 200 vojnika trenutno stacionirano na Grenlandu, uključujući i francuske specijalne snage na obuci. Iako je naglasio da “u ovom trenutku ne postoji nikakva vojna prijetnja Grenlandu”, potvrdio je da Danska i SAD dugi niz godina provode zajedničke vojne vježbe na otoku. Paralelno s tim, mediji izvještavaju da je njemački izviđački tim od 15 vojnika napustio Grenland nakon manje od 48 sati.
Kriza izaziva duboku zabrinutost među visokim dužnosnicima. Bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen upozorio je da bi američko preuzimanje Grenlanda silom moglo značiti “kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo”, kritizirajući Trumpov jezik sličan onom koji koriste “gangsteri”. Komandant nizozemskih oružanih snaga Onno Eichelsheim upozorio je da bi eskalacija tenzija “mogla da razbije NATO savez”.
Španski premijer Pedro Sánchez na samitu u Briselu (Foto: GEERT VANDEN WIJNGAERT / Tanjug/AP)
Španski premijer Pedro Sánchez izrazio je mišljenje da bi američka invazija na Grenland “učinila ruskog predsjednika Vladimira Putina najsretnijim čovjekom na svijetu”, jer bi time bila legitimizirana ruska agresija na Ukrajinu. Hrvatska vlada saopćila je da se pitanja Grenlanda i sigurnosti na Arktiku moraju rješavati “unutar savezništva i kroz dijalog”, uz poštovanje teritorijalnog integriteta Danske.