U saopćenju objavljenom na mrežnim stranicama Bijele kuće, stoji kako su od 21. juna Trumpovom izvršnom odlukom za još godinu dana produžene sankcije koje su prvi put uvedene još prije šesnaest godina uredbom koju je potpisao tadašnji predsjednik George W. Bush, a obnavljana je i u mandatu Baracka Obame.
Američka “crna lista” za zapadni Balkan uvedena 2001. bila je mjera kojom se željelo utjecati prije svega na smirivanje stanja u Makedoniji, Bosni i Hercegovini te na Kosovu.
“Postupci osoba koje su prijetnja miru i međunarodnom naporima za stabiliiziranje stanja na zapadnom Balkanu, uključujući akte ekstremističkog nasilja i opstrukcijsko djelovanje, i dalje prdstavljaju ozbiljnu i opasnu prijetnju naconalnoj sigurnosti i vanjskoj politici SAD-a”, navodi se u saopćenju Bijele kuće.
Dodik je pod sankcije dospio na isteku Obamina mandata i pri tome se nadao kako će mu ih Trumpova administracija odmah ukinuti, ali su se ta očekivanje pokazala neutemeljenima.
Dodikovo ime pridružilo se popisu na kojem su osuđeni ratni zločinci poput Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Biljane Plavšić, Karadžićeve kćeri Sonje te još niza osoba osumnjičenih da su u prošlosti pomagali optuženicima u bijegu.
Na “crnoj listi” dostupnoj na stranicama Ureda za nadzor nad inozemnim sredstvima (OFAC) američkog ministarstva finansija i dalje su imena ratnog ministra unutrašnjih poslova BiH Bakira Alispahića, Senada Šahinpašića, poduzetnika bliskog obitelji Izetbegović, te aktuelnog predsjednika Sabora Islamske zajednice u BiH Hasana Čengića. Među onima koje američke vlasti i dalje smatraju prijetnjom nacionalnoj sigurnosti je i umirovljeni general Hrvatske vojske Ljubo Ćesić Rojs.