Korupcija podriva pravedan odgovor na COVID-19, ali i druge krize, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Transparency Internationala u kojem je predstavljen godišnji indeks percepcije korupcije.
Analiza, kako navode iz Transparencija pokazuje da korupcija ne samo da potkopava globalni zdravstveni odgovor na COVID-19, već i pridonosi krizi demokratije.
Izvještaj za prošlu godinu kroz koji mjere indeks percepcije korupcije u 180 zemalja i teritorija širom svijeta ističe uticaj korupcije na odgovore vlada na COVID-19, ali i “oslikava mračno stanje korupcije širom svijeta”.
U izvještaju se također navodi da trajna korupcija potkopava zdravstvene sisteme i doprinosi do urušavanja demokratije usred pandemije COVID-19.
Zemlje koje imaju dobar indeks percepcije ulažu više u zdravstveni sistem, sposobnije su za pružanje univerzalnog zdravstvenog osiguranja i rjeđe krše demokratske norme i institucije ili vladavinu zakona.
“COVID-19 nije samo zdravstvena i ekonomska kriza. To je kriza korupcije. I to ona kriza kojom trenutno ne uspijevamo upravljati”, rekla je Delia Ferreira Rubio, predsjednica Transparency Internationala.
“Prošla godina je kao ni jedna druga koju imamo u sjećanju, testirala vlade širom svijeta, a one koje imaju viši nivo korupcije bile su manje u stanju da odgovore na izazov,” dodala je Ferreira Rubio.
Mali ili gotovo nikakav napredak
Korupcija predstavlja kritičnu prijetnju životima ljudi i egzistenciji, naročito kada se kombinuje sa krizom javnog zdravlja.
Tokom 2020. godine većina zemalja postigla je mali ili gotovo nikakav napredak u suzbijanju korupcije, a više od dvije trećine zemalja ima ispod 50 bodova u mjerenju Transparencija prema kojem zemlje sa nula bodova imaju visok stepen korupcije, dok u zemljama koje imaju 100 bodova gotovo da i nema korupcije. Prosječan broj bodova u ovogodišnjem izvještaju je 43.
Među zemljama koje imaju najmanji stepen korupcije nalaze se Danska na prvom mjestu sa 88 bodova, zatim Novi Zeland, Finska, Singapur, Švedska i Švicarska. Sa druge strane, kao visokokoruptivne označene su Venecuela, Jemen, Sirija, Somalija i Južni Sudan koji ima 12 bodova.
Među zapadnobalkanskim zemljama najlošiju poziciju dijele Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina sa 35 bodova, zatim Kosovo i Albanija sa po 36 bodova, Srbija sa 38. Crna Gora je u malo boljoj poziciji sa 67 bodova, kao i Hrvatska koja ima 63 boda.
Kako navodi Transparency od 2012. godine 26 zemalja je poboljšalo svoj stepen percepcije korupcije, među njima Grčka i Ekvador, dok su 22 zemlje pale na listi uključujući Bosnu i Hercegovinu.
“Tokom pandemije, u zemlji je došlo do brojnih kršenja ljudskih i radnih prava kao i diskriminacije u raspodjeli ekonomske pomoći kao i navodne nezakonite medicinske opreme”, stoji u pojašnjenju za nagli pad BiH od sedam poena.
Među zemljama koje bi trebale biti na “listi za posmatranje” nalazi se Srbija koja je nakon pada od jednog boda stigla na najlošiju poziciju od 2012. godine.
“Najveći izazovi u državi uključuju ozbiljna pitanja vladavine zakona, erozije demokratije i napora da se utišaju kritički glasovi”, navodi se u izvještaju.
Dalje se navodi da je tokom pandemije država poduzela neke “kontroverzne” korake, poput suspendovanja parlamenta, uvođenja policijskog sata kao i podsticanja nasilja nad demonstrantima.
Protekla godina stavila je u fokus izazove integriteta čak i među zemljama koje su najbolje rankirane, dokazujući da nijedna zemlja na svijetu nije bez korupcije. Kako bi se smanjila korupcija i bolje odgovorilo na buduće krize, Transparency International preporučuje svim vladama da ojačaju nadzorne institucije kako bi se osiguralo da resursi dođu do onih kojima su najpotrebniji.
Dalje, preporučuje se osiguranje otvorenog i transparentnog ugovaranja borbe protiv nezakonitog postupanja, identificiranja sukoba interesa, odbrana demokratije i promocija građanskog prostora.