Tokajev zadao udarac Putinu: “Nećemo priznati kvazidržave kao što su Donjeck i Luhansk!”

0

Tijekom panel diskusije na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je neočekivanu javnu pljusku pred gospodarskom elitom u velikoj hali i moderatoricom, glavnom urednicom državne televizijske mreže RT, Margaritom Simonjan. Na jednom od najvećih godišnjih ekonomskih simpozija, koji su dugi niz godina posjećivali i zapadni državnici i poduzetnici, ove godine su dominirali ruski biznismeni, a od visoko pozicioniranih inozemnih političara u dvorani je bio tek predsjednik Kazahstana Kasim Džomart Tokajev koji je, nakon uvodnih govora i snimljenih videoporuka kineskog i egipatskog predsjednika Xija Jinpinga i Abdel Fataha al-Sissija, s Putinom sudjelovao u poduljoj diskusiji na kojoj su teme varirale od ekonomskih preko tehnoloških pa sve do neizbježnih geopolitičkih.

Nakon što je Putin u jednom trenutku, ponovno se pozivajući na “presedan Kosova”, čiju neovisnost Ruska Federacija na priznaje, nastojao opravdati rusko priznanje dviju samozvanih republika na teritoriju ukrajinskog Donbasa, Tokajev se ne pretjerano biranim riječima usprotivio i pomisli na priznanje Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR). Dok je Putin inzistirao da Rusija u Donbasu nastoji zaštititi rusofone građane te da je ruske vojnike ondje poslao na poziv vodstava DNR-a i LNR-a, čiji su predsjednici u Sankt Peterburgu sjedili u prvom redu, odvojeni tek ruskim ministrom financija, Tokajev je iznio potpuno suprotan pogled.

Kazahstanski čelnik se referirao na Putinovo spominjanje UN-ove povelje i njezinih odredaba o pravu na samoodređenje. On je te odredbe doveo u opreku s odredbama iste povelje o suverenosti i teritorijalnom integritetu država članica UN-a. Dopisnik ruskog Kommersanta, prekaljeni Andrej Koljesnikov, u svom je izvještaju iz Sankt Peterburga opisao šok koji je nastao zbog Tokajevljeva istupa.

– Bit ću iskren, imamo različita mišljenja o ovome pitanju, započeo je Tokajev i napomenuo da suvremeno međunarodno pravo temelj ima u Povelji UN-a, čime je odmah očitao diplomatsku bukvicu Putinu koji se, spominjući “presedan Kosova”, referirao na kontroverznu odluku Međunarodnog suda pravde koji je na službeni upit Srbije 2008. godine zaključio da kosovsko proglašenje nezavisnosti nije u neskladu s međunarodnim pravom.

Dva sukobljena principa

– Dva osnovna principa koje Povelja sadrži u današnje su vrijeme došla u konflikt jedan s drugim. Govorim o principu teritorijalnog integriteta države i pravu naroda na samoodređenje. Osnivači UN-a očito nisu u to vrijeme ovo uzimali u obzir, a možda su i namjerno oba ta principa uveli u Povelju kao kompromisno rješenje koje danas predstavlja kontradikciju, izjavio je čelnik Kazahstana.

– Naravno, s obzirom da su u kontradikciji, postoje i različita razumijevanja tih principa. Neki će reći da je teritorijalni integritet sveta kategorija, dok će drugi tvrditi da svaki narod koji živi u nekoj državi ima pravo na vlastitu državu i da se ima pravo odvojiti od te države. Postoji računica prema kojoj bi, kada bi se to pravo na samoodređenje naroda realiziralo u svim slučajevima diljem svijeta, umjesto 193 države koje su trenutno članice, UN imao više od 500 ili 600 država članica. Naravno da bi to bio kaos, pojasnio je Tokajev.

– Upravo je to razlog što mi ne priznajemo ni Tajvan, ni Kosovo, ni Južnu Osetiju, ni Abhaziju. A taj ćemo princip primijeniti i na teritorije kao što su kvazidržave, kakvim smatramo LNR i DNR. Eto, to je moj iskren odgovor na vaše iskreno pitanje, poentirao je Tokajev obraćajući se moderatorici koja je, evidentno zatečena, zahvalila na toj iskrenosti i dometnula da je malo tko u današnje vrijeme iskren u ovakvim prilikama.

Kommersantov dopisnik Koljesnikov javlja da je trebao uslijediti Putinov odgovor Tokajevu, no Simonjan je lukavo prešla na drugu temu pa je Putina pitala je li došao trenutak da “režim u Kijevu dobije udarac šakom u zube” i “kada će početi napadi na centre u kojima se donose odluke”. Putin je počeo odgovarati, a Koljesnikov izvještava da je izgledalo kao da je upravo, zahvaljujući Simonjan, u zadnji tren osobno izbjegao udarac u vlastite zube. Do kraja panela na Tokajevljev istup se nije ni osvrnuo, a Kommersantov dopisnik špekulira da je takav istup čelnika Kazahstana možda bio i njegov uvjet da se uopće pojavi u Sankt Peterburgu. Druga opcija Putinove šutnje, po njemu, bila je jer nije imao što dodati Tokajevljevim riječima.

– Ali, to je malo vjerojatno, uvijek on ima nešto za dodati, domeće Koljesnikov i navodi intrigantan detalj iz dvorane dok je Putin pojašnjavao koje su njegove “crvene linije”, odnosno u kojem bi trenutku mogao narediti napad na “centre u kojima se donose odluke” u Ukrajini.

Događaj bez presedana

– Dogodilo se nešto bez presedana za plenardni dio Foruma: popriličan broj uzvanika već je napustio halu, navodi Koljesnikov opisujući ogromne praznine koje se nisu mogle opravdati ni poštivanjem pandemijske distance.

– Ovo se nikada prije nije dogodilo. Jesu li se oteli kontroli? Jesu li se prestali bojati? Što je sljedeće? Koja je njihova crvena linija?, upitao je Koljesnikov.

Bloomberg u svojem izvještaju tumači da je Tokajevljeva izjava vrlo rijedak slučaj nesuglasja s domaćinom na forumu u Sankt Peterburgu. Štoviše, pridaju joj i daleko veći značaj zbog činjenice da je tek mjesec i pol prije invazije na Ukrajinu, ruska vojska bila upravo u Kazahstanu kako bi obranila Tokajeva od nasilnih prosvjeda koji su izbili zbog ogromnog poskupljenja autoplina, a koje je režim u Astani smatrao pokušajem državnog udara.

Nešto prije Tokajevljeve izjave, Putin je i njemu priuštio jednu neugodnost rekavši da je Sovjetski Savez, u čijem je sastavu bio i današnji Kazahstan, pokrivao identičan teritorij koji je pokrivala i “povijesna Rusija”. Ipak, dobrohotno je dodao da nitko u Rusiji ni ne pomišlja na kvarenje veza s “bratskim” Kazahstanom.

Jutarnji list