U presudi donesenoj u ponedjeljak, sudije su potvrdile raniju odluku Pretpretresnog vijeća, utvrdivši da nije došlo do “nove situacije” koja bi zahtijevala da tužilac ponovo pokrene postupak ili Izraelu uputi novo obavještenje.
Žalbeno vijeće je ocijenilo da se istraga koja traje od oktobra 2023. odnosi na “istu vrstu oružanih sukoba, na istim teritorijama, sa istim navodnim stranama u tim sukobima” kao i oni koji su već obuhvaćeni dugotrajnim predmetom Palestina.
Izrael je tvrdio da je razmjer sukoba nakon 7. oktobra predstavljao suštinsku promjenu, koja aktivira nove pravne obaveze prema članu 18 Rimskog statuta.
Sudije su odbacile taj argument, zaključivši da “nije došlo do značajne promjene parametara istrage koja bi zahtijevala novo obavještenje”.
Sud je naveo da je prvobitna istraga, otvorena 2021. godine, već obuhvatala ratne zločine počinjene “od 13. juna 2014. godine, bez određenog krajnjeg datuma”.
Ova presuda jača pravni osnov za potjernice za hapšenje izdate u novembru 2024. godine protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, koji se terete za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Izrael odbacuje nadležnost Međunarodnog krivičnog suda.
Iako su sudije navele da njihova odluka “ni na koji način ne utiče na mogućnost država da pokreću pitanja dopuštenosti predmeta”, presuda uklanja ključnu proceduralnu prepreku za nastavak istrage o Gazi.
Izrael je od oktobra 2023. godine u napadima na Gazu ubio gotovo 70.700 ljudi, uglavnom žena i djece, dok je više od 171.100 osoba ranjeno, a napadi su nastavljeni uprkos primirju.
Iako je prekid vatre stupio na snagu 10. oktobra, životni uslovi u Gazi se nisu poboljšali, jer Izrael nastavlja uvoditi stroga ograničenja za ulazak kamiona s humanitarnom pomoći, čime krši humanitarni protokol sporazuma.