Stručnjaci tvrde kako inflacija dolazi, samo je pitanje kakva. Sve cijene na svjetskim tržištima su porasle više od 4 posto i već sada to krajnji potrošači itekako osjete.
Kada je BiH u pitanju, država je toliko minijaturna da ne može utjecati na svijet, međutim, na procese iznutra itekako može utjecati. Analitičari s kojima smo proteklih mjeseci razgovarali kažu nam kako je važno proizvoditi ono što može ovdje uspijevati, a što u svijetu poskupljuje. Vrijednost kukuruza je na najvišem nivou od 2012. godine i tu se moramo uključiti u veću proizvodnju kako svjetski šok ne bi utjecao na ovu zemlju. A, uz spomenuti kukuruz, poskupjela je pšenica, repa, šećer… Prema informacijama sa svjetskih berzi, pšenica je prošle godine poskupjela za čak 45 posto, a dodatni rast dogodio se i u ovoj godini, piše Večernji list.
Tako je tona pšenice, koja je u maju 2020. koštala 185 eura, početkom ovoga maja iznosila čak 251 euro. Cijena šećera je u godini dana porasla za 77 posto, soja je dvostruko skuplja, a kukuruz je poskupio u odnosu na lani za čak 113 posto, navodi se u izvješćima s Frankfurtske berze. U svijetu je val poskupljenja već krenuo, trgovine hranom u Njemačkoj poslale su i obavijest kako moraju podići cijene. A kako sve vuče jedno drugo, zbog svega se najavljuje i poskupljenje mesa jer stočarstvu su potrebni proizvodi koji su poskupjeli, poput soje, kukuruza, pšenice… Kako će se sve to odraziti na Bosnu i Hercegovinu i koliko ova zemlja može utjecati na situaciju s hranom?
“Cijene stočne hrane više su za 35 do 40 posto, a cijene naših proizvoda – svinjetine i junetine nikad nisu bile niže. Vjerovatno ćemo morati nešto raditi po tom pitanju jer teško ćemo opstati”, kažu iz Seljačkog saveza Federacije BiH.
Kakve će biti daljnje posljedice, teško je prognozirati, ali sve viđeno ne najavljuje neki dobar smjer recesije koja je zahvatila cijeli svijet. Situacija poziva na ozbiljnost i jasna je poruka nama ovdje kako se hrana u BiH mora proizvoditi, barem samo za vlastite potrebe.