Dok se vlast formira na svim nivoima i određuje ko će u koju fotelju, dok imamo najavu da će izabrana i imenovana lica u institucijama Bosne i Hercegovine imati plate veće za gotovo hiljadu maraka, s druge strane imamo realnost da se u javnim kuhinjama širom Bosne i Hercegovine broj korisnika utrostručio.
Tu obroke ne traže više samo oni koji su zvanično korisnici socijalne pomoći, već i brojni građani čije plate i penzije više jednostavno ne mogu u svijetu poskupljenja podmiriti ni troškove hrane.
Redovi ispred javnih kuhinja u prošloj godini bili su čini se puno duži nego svih prethodnih. Siromaštvo koje je dijelom načela pandemija, u svom punom opsegu postalo je vidljivo 2022., kada je inflacija pojela velikim dijelom i plate i penzije u zemlji.
Većina ovih organizacija se i dalje dobrim dijelom oslanja na donacije građana i privrednika, iako nisu nezadovoljni ni redovnim uplatama koje imaju iz budžeta.
“Svaka donacija u bilo kojoj kuhinji ili litar ulja, pavlaka, mlijeko, to je dobro došlo. Kod nas ima 63 korisnika, od donatorskih sredstava napravimo 150 paketa, što građani doniraju, svaki mjesec resorno ministarstvo nam obezbijedi, uveli smo svježe voće”, kaže Amir Radeljaš, upravnik Javne kuhinje općine Stari Grad.
“Ja mislim da je tri puta više korisnika nego što je bilo, mi imamo do 800 obroka na dan, ali postoji puno ljudi kojih je sramota da se vide da dolaze. Oni onda neće da uđu u evidencije, pa dolaze po pakete, a ima ih puno da ne žele da ih djeca vide da dolaze”, kaže Miroslav Subašić, predsjednik UG “Mozaik prijateljstva”, Banjaluka.
Po posljednjim zvaničnim podacima javne kuhinje u Bosni i Hercegovini su hranile oko 14.000 socijalno ugroženih građana. Uzevši u obzir da je prošla godina bila među najtežim, dovoljno je ovaj broj pomnožiti samo sa dva puta i doći ćemo do poražavajuće cifre.
Ono što javnim kuhinjama stvara probleme je Zakon o PDV-u koji ograničava firme da doniraju hranu pred istek roka, jer se na istu plaća 17 posto.