Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je da u nedjelju produži vladavinu od skoro četvrt vijeka na još šest godina nakon što završava izbore koji biračima nisu dali pravu alternativu autokrati koji je nemilosrdno razbio neistomišljenike.
Trodnevni izbori koji su počeli u petak održani su u strogo kontrolisanom okruženju u kojem nije dozvoljena nikakva javna kritika Putina ili njegovog rata u Ukrajini. Putinov najžešći politički neprijatelj, Aleksej Navalni, umro je prošlog mjeseca u arktičkom zatvoru, a drugi kritičari su ili u zatvoru ili u egzilu.
71-godišnji ruski lider suočava se s tri simbolična rivala iz stranaka naklonjenih Kremlju koji su se suzdržali od bilo kakvih kritika njegove 24-godišnje vladavine ili njegove invazije na Ukrajinu prije dvije godine. Putin se hvalio uspjesima na ruskom bojnom polju uoči glasanja, ali masivni ukrajinski napad dronom širom Rusije u nedjelju je podsjetnik na izazove s kojima se suočava Moskva.
Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je da je tokom noći oborilo 35 ukrajinskih dronova, uključujući četiri u blizini glavnog grada Rusije. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin rekao je da nema žrtava i štete.
Ruska ratna ekonomija pokazala se otpornom, u ekspanziji uprkos zapadnim sankcijama. Ruska odbrambena industrija služila je kao ključni pokretač rasta, radeći danonoćno na proizvodnji projektila, tenkova i municije.
Ruska raštrkana opozicija pozvala je one koji su nezadovoljni Putinom ili ratom da izraze svoj protest dolaskom na birališta u nedjelju u podne. Akciju je odobrio Navaljni nedugo prije njegove smrti.
Glasanje se odvija na biračkim mjestima širom 11 vremenskih zona ove ogromne zemlje, u ilegalno pripojenim regijama Ukrajine i putem interneta. Više od 60% birača sa pravom glasa glasalo je početkom nedjelje.
Uprkos strogim kontrolama, zabilježeno je više slučajeva vandalizma na biračkim mjestima.
Jedna žena je uhapšena u Sankt Peterburgu nakon što je bacila zapaljivu bombu na ulaz biračkog mjesta, a nekoliko drugih je privedeno širom zemlje jer su bacali zeleni antiseptik ili mastilo u glasačke kutije.
Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti kojim predsjedava Putin, pozvao je na pooštravanje kazne za one koji vandaliziraju biračka mjesta, tvrdeći da bi se trebali suočiti s optužbama za izdaju zbog pokušaja da poremete glasanje usred borbi u Ukrajini.
Uoči izbora, Putin je svoj rat u Ukrajini, koji sada traje već treću godinu, predstavio kao bitku na život ili smrt protiv Zapada koji želi da razbije Rusiju.
Ruske trupe su nedavno polako napredovale oslanjajući se na svoju prednost u vatrenoj moći, dok je Ukrajina uzvratila intenziviranjem prekograničnih napada i lansiranjem bespilotnih udara duboko u Rusiji.
U ukrajinskom granatiranju grada Belgoroda u blizini granice u nedjelju je ubijena 16-godišnja djevojčica i ozlijeđen njen otac, prema riječima lokalnog guvernera, koji je također prijavio dvije smrti u ukrajinskim napadima prethodnog dana.
Putin je te napade opisao kao pokušaj Ukrajine da uplaši stanovnike i izbaci iz kolosijeka ruske predsjedničke izbore, rekavši da oni “neće ostati nekažnjeni”.
Zapadni lideri su ismijavali izbore kao paradiju demokratije.
Osim nedostatka opcija za birače, mogućnosti za nezavisno praćenje su veoma ograničene. Nisu bili prisutni značajni međunarodni posmatrači.
Samo registrovani kandidati koje je odobrio Kremlj ili savjetodavna tijela podržana od strane države, mogu dodijeliti posmatrače na biračka mjesta, smanjujući vjerovatnoću nezavisnih nadzornika.