Iran je uspješno obnovio prilaze desetinama raketnih postrojenja koja su pretrpjela teške udare američkih i izraelskih snaga tokom nedavnog rata, navodi se u najnovijem izvještaju objavljenom u nedjelju. Obnova vojne infrastrukture odvija se u delikatnom trenutku dok Islamska Republika istovremeno vodi pregovore o prekidu vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše Times of Israel.
Brza obnova podzemnih arsenala
Prema izvještavanju televizijske mreže CNN, koja se direktno poziva na najnovije satelitske snimke, Iran je uspio otkopati i osposobiti čak 50 od ukupno 69 tunelskih ulaza u 18 odvojenih podzemnih raketnih postrojenja širom zemlje. U izvještaju se naglašava da su iranske inžinjerske službe u potpunosti popravile i ostale oštećene dijelove tih vojnih baza, uključujući ključne pristupne puteve koje su SAD i Izrael bjesomučno bombardovali tokom ratnih operacija. Tamošnji vladajući režim je sada spreman da ispali znatno veći broj raketa dugog dometa na Izrael i druge bliskoistočne nacije, nakon što je ekspresno otkopao svoje zatrpane arsenale. Vojni eksperti upozoravaju da Iran i dalje posjeduje respektabilan arsenal od oko 1.000 balističkih projektila, od kojih se najveći dio čuva duboko u unutrašnjosti pomenutih 18 podzemnih lokacija. Ove zalihe, smještene duboko ispod površine zemlje, ostale su uglavnom netaknute tokom američkih i izraelskih vazdušnih udara, budući da su zapadni projektili primarno pogađali same ulaze u tunele i okolnu površinsku infrastrukturu.
Stručnjaci na koje se poziva CNN ističu da su najnoviji satelitski snimci ogolili jasne limite nedavne vazdušne kampanje. Iran je upotrebom teških građevinskih mašina, bageri i kamiona, u rekordnom roku ponovo otvorio svoja strateška raketna postrojenja. Sam Lair, viši naučni saradnik u institutu James Martin Center for Nonproliferation Studies, izjavio je za CNN: “Iran sada može nesmetano nastaviti sa lansiranjem projektila sve dok posjeduje operativne lansere i obučene posade na terenu, čak i u scenariju u kojem je proizvodnja novih raketa potpuno zaustavljena. Ne postoji apsolutno ništa što bi spriječilo da se postojeći mobilni lanseri ponovo naoružaju iz obilnih zaliha raketa koje Iranci još uvijek ljubomorno čuvaju.”
Obnova proizvodnje i diplomatski jaz
Prema nedavnom izvještaju izraelske televizije Channel 12, Iran je takođe zvanično obnovio i proizvodnju novih balističkih projektila i to stopom koja je znatno brža od svih prvobitnih procjena. Odbrambeni zvaničnici Izraela procjenjuju da bi Teheran mogao u potpunosti obnoviti svoje kapacitete za proizvodnju bespilotnih letjelica u roku od nekoliko mjeseci, dok bi masovnu proizvodnju balističkih raketa mogao značajno intenzivirati za oko godinu dana, ili potencijalno ranije. Prekid vatre koji je američki predsjednik Donald Trump proglasio u aprilu stupio je na snagu iako ključni proglašeni ratni ciljevi Vašingtona nisu ispunjeni na terenu. To se prvenstveno odnosi na trajno sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje, potpuno uništenje njegovog raketnog programa, kao i kreiranje preduslova da domaća javnost zbaci vladajući režim sa vlasti.
Dok Trump dugotrajnim i iscrpljujućim pregovorima pokušava ostvariti bilo kakav opipljiv napredak u vezi s ovim otvorenim pitanjima, glavni iranski pregovarač je u nedjelju oštro upozorio da se Sjedinjenim Američkim Državama ne može vjerovati. On je poručio da Teheran neće potpisati nikakav sporazum s Vašingtonom ukoliko se njime u potpunosti ne osiguraju i ne zaštite iranska državna prava. Mohammad Bagher Ghalibaf, predsjednik iranskog parlamenta, izjavio je u videu koji je emitovala državna televizija: “Nećemo odobriti niti potpisati niti jedan sporazum sve dok ne budemo apsolutno sigurni da su prava iranskog naroda u potpunosti ispoštovana i zaštićena. Iranski pregovarački tim ne vjeruje niti riječima neprijatelja niti njegovim obećanjima.” Ove oštre opaske uslijedile su nakon što su se u javnosti pojavile informacije da je Trump poslao znatno strožiji mirovni prijedlog nazad u Teheran, što jasno podcrtava duboki jaz koji pregovaračke strane tek moraju premostiti. Bilo kakve izmjene u samom nacrtu mogle bi dodatno odgoditi postizanje konačnog sporazuma koji bi formalno okončao rat i ponovo otvorio strateški Hormuški tjesnac, nakon sedmica napetih pregovora praćenih oštrom retorikom i povremenim vojnim eskalacijama na ratištu.
Žena maše iranskom zastavom dok druga drži plakat Vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija na pro-vladinom skupu na Trgu islamske revolucije u Teheranu, Iran, 30. maja 2026. (AP Foto/Vahid Salemi)
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi zauzeo je nešto blaži ton u javnosti, izjavivši u nedjelju za državne medije da su razgovori i razmjena poruka sa SAD-om u neprekidnom toku. Ipak, on je dodao da javnost ne bi trebala pridavati preveliki značaj medijskim spekulacijama, jer se o toku pregovora ne može suditi sve dok se ne dođe do jasnog i opipljivog rezultata. Ugledni listovi The New York Times i Axios izvijestili su u subotu da je Trump poslao novi, znatno čvršći pregovarački okvir na razmatranje u Teheran, iako detalji tog dokumenta i dalje ostaju strogo čuvana tajna. Američki predsjednik je ponovio da njegovi glavni prioriteti uključuju zaustavljanje Irana u razvoju bilo kakvog nuklearnog naoružanja i hitno otvaranje pomorskog puta kroz tjesnac Hormuz, koji je Iran potpuno blokirao od samog početka rata. Donald Trump, američki predsjednik, izjavio je u intervjuu za Fox News: “Jedina garancija koju moram imati jeste da neće biti nuklearnog oružja. Oni su pristali na to, i to je bilo veoma zanimljivo.”
Međutim, Teheran je prethodno izrazio veliku sumnju u ove Trumpove tvrdnje, a suprotstavljene strane su i dalje ekstremno udaljene kada je riječ o ključnim pitanjima. Prema navodima iranske novinske agencije Tasnim, razmjena mišljenja o samom tekstu sporazuma je u toku, pri čemu obje strane redovno predlažu svoje amandmane. U saopštenju agencije se navodi da nikakav konačan dogovor još uvijek nije postignut, te da postoji realna mogućnost da bilo koji ponuđeni tekst na koncu bude glatko odbačen. Iran je jasno poručio da kao preduslov za ulazak u suštinske pregovore o svom nuklearnom programu zahtijeva hitno oslobađanje 12 milijardi dolara zamrznute imovine. Iranski mediji su takođe odbacili ranije Trumpove komentare o tome da će zalihe obogaćenog uranijuma biti uništene, označivši ih kao potpuno neutemeljene. Iran, koji je ranije obećao uništenje Izraela, trenutno posjeduje zalihe od preko 400 kilograma uranijuma koji je obogaćen do nivoa koji se nalazi na samo jedan tehnički korak od nivoa potrebnog za izradu oružja. Izraelski zvaničnici tvrde da je ta količina, uz dodatno obogaćivanje, sasvim dovoljna za proizvodnju 11 nuklearnih bombi. Teheran već dugo tvrdi da ne želi razviti nuklearno oružje, uprkos činjenici da je obogatio uranijum do nivoa za koji atomska agencija Ujedinjenih nacija tvrdi da nema apsolutno nikakvu civilnu primjenu u svijetu.