Iako je bosanskohercegovačka javnost smatrala da će rekord u održavanju posebnih sjednica prethodnog saziva Narodne skupštine Republike Srpske biti gotovo nemoguće oboriti, trendovi govore da bi se to moglo desiti i prije kraja ovog saziva parlamenta RS-a.
Čak 37 posebnih sjednica u prethodnom sazivu na kojima je uglavnom razmatrana politička situacija i položaj RS te mogućnost izlaska iz BiH, nije donijelo ništa konkretno. Niko se do sada nije povukao, ali su zato nastale krize koje već godinama prolaze kod biračkog tijela, ali i kod međunarodnih predstavnika.
Od OHR-a do Ustavnog suda
Jedan takav ultimatum institucija RS dat Ustavnom sudu BiH da povuče odluku kojom je odlučivanje od sada moguće prostom većinom, a ne obavezno glasovima sudija iz oba entiteta, istekao je krajem sedmice. Zvanična Banjaluka spremila je isti odgovor kao što je to uradila prije nekoliko dana u slučaju visokog predstavnika, kada je zakonom definisala da se odluke OHR-a više neće objavljivati u Službenom glasniku RS.
“Imamo zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda te bezbjednosnoj i pravnoj zaštiti lica na koja bi organi BiH pokrenuli pitanje za ono na šta oni igraju. A to je da je nesprovođenje odluke Ustavnog suda krivično djelo. Mi već imamo taj zakon”, kaže predsjednik RS Milorad Dodik, koji je i postavio ultimatum Ustavnom sudu da povuče spornu odluku.
Sjednica kolegijuma Narodne skupštine zakazana je za ponedjeljak (26.6.), a već narednog dana biće održana i posebna sjednica sa ozbiljnim upozorenjem da se odluke Ustavnog suda neće objavljivati na teritoriji entiteta.
Što se tiče odluka koje je donio ovaj parlament, a koje se odnose na ustavno-pravni poredak BiH, niz je odluka, rezolucija i deklaracija koje definišu ili povlačenje iz institucija ili vraćanje nadležnosti sa države na entitet ili neke druge slične akte.
Vlasti RS dale sebi ultimatum, pa odluke poništile
U julu 2021. je uslijedio pokušaj obaranja Krivičnog zakon tadašnjeg šefa OHR-a Valentina Incka o negiranju genocida te je dat ultimatum za poništavanje zakona. Zakon je još na snazi, ali se ipak niko nije povukao iz državnih institucija, kao što je najavljeno. Krajem iste godine, usvojene su informacije o prenosu nadležnosti iz oblasti indirektnih poreza, odbrane i bezbjednosti te pravosuđa, u kojima je vlast RS otišla korak dalje pa sama sebi dala ultimatum od šest mjeseci da vrati ove nadležnosti na entitet. Nakon toga rok je prolongiran na godinu dana, a na još jednoj posebnoj sjednici parlament je poništio te svoje zaključke.
Februar 2022, političko-ekonomska situacija u BiH bila je tema posebne sjednice Narodne skupštine. Nekoliko zaključaka je usvojeno, a odnosili su se na dalje učešće predstavnika iz RS u državnim institucijama poput državnog parlamenta, Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH. Ništa od tih zaključaka nije realizovano. Sredinom prošle godine razmatrana je informacija o međunarodnoj, političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske. Iste godine, nekoliko mjeseci kasnije još jedna posebna sjednica, još jedan veto i odbacivanje agremana ambasadoru Njemačke u BiH. Bio je to diplomatski skandal koji je nedugo nakon toga ipak završen davanjem agremana. Na kraju, uslijedila je zabrana objavljivanja odluka visokog predstavnika u BiH u Službenom glasniku RS prije nekoliko dana koja je prema stavovima iz OHR-a besmislena. Pred sjednicu na kojoj će se, kako je najavljeno, zabraniti objavljivanje odluka Ustavnog suda, oglasio se OHR:
“Politički pritisak iz Republike Srpske na Ustavni sud Bosne i Hercegovine je neustavan i bez pravnog uporišta, a entiteti nemaju ni pravo ni ovlašćenje da ucjenjuju ili kontrolišu njegov rad“, poručeno je OHR-a i dodano: „Osuđujemo najnovije pokušaje vladajuće koalicije u RS da potkopa integritet BiH i onesposobi njene ključne institucije.”
Imenovanje sudija
Reagovala je i Kancelarija EU u BiH, upozorivši da je bilo kakav pritisak na Ustavni sud BiH neprihvatljiv. „Njegov (Ustavni sud BiH) integritet kao najviše sudske instance u zemlji treba biti zaštićen, a njegove odluke treba poštovati. EU poziva entitetska zakonodavna tijela da bez odlaganja imenuju sudije na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu kako bi se osigurao njegov nesmetan rad“, navodi se u saopštenju Kancelarije EU u BiH.
Problem imenovanja sudija i jeste uzrok aktuelne političke krize, s obzirom na to da je jedan od dvojice sudija iz RS penzionisan, dok je za drugog Narodna skupština izdala nalog da se povuče nakon što je Ustavni sud donio odluku o državnoj imovini i državi kao titularu. Venecijanska komisija pozvala je vlast u RS da ne vrši pritisak na sudiju iz RS.
“Pozivamo Narodnu skupštinu (RS) da povuče svoj poziv Zlatku Kneževiću, koji je jedan od dvojice sudija koje je izabrao taj parlament”, navodi se u saopštenju Venecijanske komisije koje je prenio Ustavni sud BiH.
Ni stavovi pravnih stručnjaka nisu jasno iskristalisani po pitanju donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH, na kojem insistira vlast u Banjaluci.
Ustavni osnov
“Samo donošenjem tog zakona mogu se napraviti zahvati da odlučivanja u tom sudu budu zaista u skladu sa Ustavom BiH. I konačno da se uredi organizacija i način odlučivanja koja su sada definisana pravilima”, kaže profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci Mile Dmičić.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da nema prepreka za usvajanjem zakona, ali da se zahtjevi pogrešno tumače. „Stalno se govori o zakonu o Ustavnom sudu. Da bismo bili veoma precizni, Ustav BiH dozvoljava Parlamentarnoj skupštini da samo zakonom odluči na koji način se mogu imenovati i birati strane sudije u sudu. Ni za jednu drugu materiju ne postoji ustavni osnov da se donese neki zakon”, kaže Trnka.
Uslov koji je postavljen iz RS odnosi se na donošenje zakona o Ustavom sudu u kojem bi se strane sudije, kojih je sada troje, zamijenili domaćim. Spor oko toga unutar BiH traje godinama, a postalo je prvorazredno političko pitanje koje je kulminiralo još prije dvije godine kada je Ustavni sud donio presudu da poljoprivredno zemljište pripada državi, kao jedinom titularu. Time je Ustavni sud oborio odgovarujući zakon NSRS iz 2019. kojim je bilo definisano da je državno poljoprivredno zemljište na teritoriji RS svojina tog entiteta. Nakon toga su iz RS nekoliko puta donosili zakone kojima se ponovo definiše imovina kao entitetsko vlasništvo, ali je Ustavni sud i te odluke oborio. Kako prenosi DW, zbog svega toga iz RS i dalje pod prijetnjom dalje blokade ustrajavaju na tome da se usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH u kojem više ne bi bilo sudija stranaca. Na to, međutim, ne pristaju bošnjački politički predstavnici. Tako da se kriza, sudeći prema ovoj pat-poziciji, nastavlja na neodređeno vrijeme – opet.
Piše: Dragan Maksimović / DW