U 67. godini života jutros je preminuo pisac, pjesnik i naučni radnik Hadžem Hajdarević.
Hadžem Hajdarević, pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist, pisac za djecu, urednik i priređivač djela drugih autora, naučni radnik u oblasti jezika, rođen je 18. jula 1956. godine, u Kruševu kod Foče. Školovao se na Popovu Mostu (osnovna škola), Općina Foča, te u Sarajevu (Gazi Husrevbegova medresa i studij jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu).
Objavio je dvanaest knjiga poezije, više pjesničkih izbora, zatim nekoliko knjiga proza, kolumni, eseja, čime se, kad je u pitanju žanr, ubraja u najrazrodnije savremene bosanskohercegovačke autore. Knjige odabranih Hajdarevićevih stihova izišle su na bugarskom, francuskom, engleskom, slovenskom, poljskom i njemačkom jeziku. Prevođen je i na arapski, flamanski, mađarski, makedonski, danski, ruski, ermenski, italijanski, turski, ukrajinski i druge jezike… Dobitnik je više književnih nagrada: Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1981), Nagrada “Skender Kulenović” (1996), “Planjaxova” nagrada za najbolju knjigu pjesama (2005), nekoliko bh. i regionalnih nagrada za najbolju kratku priču i dr. Zastupljen je u svim novijim antologijama bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i kratke priče.
Jedan je od autora Rječnika bosanskog jezika (Sarajevo, 2007), koautor Pravopisnog priručnika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike (Sarajevo, 2013), itd. Upjevao je na bosanski jezik neke od značajnijih bošnjačkih pjesnika koji su pisali na orijentalnim jezicima, poput Divana Fadil-paše Šerifovića. Na bosanski je upjevao i Ilahinamu perzijskog klasika Feriduddina Muhammeda Attara (XII i XIII st.), te Kaside-i-burdu egipatskog pjesnika Ebu Abdullaha Šerefuddina el-Busirija iz XII. stoljeća. Autor je ili koautor više čitanki za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini.
Od 2002. pa do 2012. godine bio je, u okviru redovnih aktivnosti Društva pisaca BiH, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije “Sarajevski dani poezije”, a krajem marta 2018. izabran je za predsjednika bosanskohercegovačkoga Društva pisaca. Posljednjih dvadesetak godina, radio je u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.