Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini (BiH) u vrijeme pandemije korona virusa potpuno je paralizirano. Vlasnici agencija navode da je to dio ekonomije koji je pogođen stanjem prirodne nesreće u Bosni i Hercegovini, koje je u ovoj zemlji proglašeno polovinom marta.
„Za ovih par mjeseci je bila praktično nula realizacija. Određene realizacije su se odnosile uglavnom na neke ranije dogovore, pa su se teškom mukom, uz dosta truda, intervencija i pokušaja uspijevale realizovati“, ističe direktor agencije nekretnina “Prostor” Maho Taso.
Kažu i kako su se agenti na terenu, ograničeni zbog epidemioloških mjera i obazrivosti građana, trudili realizovati već ugovorene poslove, dok je nova ponuda i potražnja izostala.
Sefedin Suljević, predsjednik Upravnog odbora Notarske komore Federacije BiH kaže da je zbog toga promet notarskih ureda u aprilu bio prepolovljen.
Da li je BiH zakasnila sa ekonomskim mjerama?
„Jedan od najvažnijih segmenata rada notara su nekretnine, drugi segment su privredna društva. Možemo reći da je prihod i promet notara veoma oslabio u ovom vremenu, pola marta, čitav april, u maju se malo popravlja stanje, ali generalno su promet i prihodi notarskih ureda smanjeni za 30 do 50 posto. Ljudi se ne kreću, firme ne rade i postoji jedna psihološka barijera. Ljudi ne razmišljaju u vremenu preživljavanja o investicijama“, kaže Suljević.
Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje BiH, od polovine marta do polovine maja, na području ovog bh. entiteta bez posla je ostalo oko 26 hiljada osoba.
Promet nekretnina zavisit će i od banaka?
Iz Udruženja učesnika u prometu nekretnina Federacije BiH navode da je period prije pandemije bio prilično dobar, tržište nekretnina bilježilo porast cijena nekretnina i potražnje za 12-15 posto. Međutim, sve je naglo zaustavljeno s pojavom pandemije.
„Ja očekujem da ćemo imati neke ekonomske posljedice tek nakon, tada ćemo vidjeti u kakvom smo stanju, kako će se banke odnositi, hoće li povećavati kamatne stope, koji će biti uslovi kreditiranja. To će svakako sve uticati i na samu kupovnu moć, a samim tim potražnja će diktirati i ponudu, odnosno obrnuto, jedno drugo će uslovljavati“, smatra Naida Ćerimagić, predsjednica ovog udruženja.
Udruženje se odmah na početku krize, uz pomoć Privredne komore Federacije BiH, obratilo nadležnima sa brojnim dilemama o uslovima rada.
Sve strane ‘korona zakona’ u Federaciji BiH
„Nažalost, nismo dobili odgovore direktno od bilo kojeg nivoa vlasti. A vidjeli smo šta se poslije desilo sa donošenjem ‘korona zakona’ na entitetskom nivou, dok će na kantonalnom nivou samo firme koje su imale zabranu poslovanja dobijati pomoć. Mi smo totalno ostavljeni iznad svega“, kaže Taso iz agencije ‘Prostor’.
Parlament Federacije BiH (Predstavnički dom 24. aprila, Dom naroda 4. maja) usvojio je Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19 ili takozvani korona zakon.
Njime će, kako se navodi u Zakonu, sve kompanije u ovom bosanskohercegovačkom entitetu koje su imale pad prihoda od minimalno 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine moći aplicirati za olakšice, čime će biti omogućena finansijska pomoć radnicima ugroženih firmi.
“Korona zakon” predviđa subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja u iznosu oko 240 KM (120 eura) mjesečno po svakom zaposlenom. Takođe i obustavu obračuna i plaćanje zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, kao i uspostavu garancijskog fonda.
Kakvo je stanje sa prodajom nekretnina u RS?
Oblast stanogradnje u zadnjim godinama je bilježila konstantan rast, tražio se stan više, kaže Mile Petrović iz Udruženja građevinarstva koje djeluje pri Privrednoj komori Republike Srpske. Sada je izazov realizovati već ugovorene poslove, kaže Petrović za Radio Slobodna Evropa.
„Kupci su stanove ugovarali i kupovali već od početka gradnje i takvo stanje je trajalo sve do početka pandemije. U ovom periodu pandemije stala je potražnja za nekretninama i prodaja stanova, i to je za posljedicu imalo obustavljanje gradnje već dogovorenih poslova, a i planiranje novih investicija je prilično stalo i u fazi je čekanja“, tvrdi Petrović.
Da bi došlo do smanjenja cijene stanova, dodaje Petrović, moralo bi da dođe do smanjenja troškova investitorima, što sada nije slučaj.
Cijene stanova u vrijeme pandemije nepromijenjene
Cijene stanova se u vrijeme krize nisu drastično mijenjale.
„Što se tiče dugoročnih posljedica, vjerovatno će na prvom mjestu biti upravo efikasnost mjera štednje i subvencija javnih investicija. Jedna od mjera koja će zasigurno imati negativan učinak je najavljeno ukidanje subvencija za mlade koji prvi put rješavaju stambeno pitanje u Kantonu Sarajevo. Upravo suprotne odluke su nam potrebne u ovakvim vremenima“, smatra direktor agencije nekretnina “Prostor” Maho Taso.
Nove navike kupaca nakon pandemije
Agenti kažu i kako su na terenu, u periodu nakon pandemije, primijetili i nove navike kupaca.
Naida Ćerimagić, iz Udruženja učesnika u prometu nekretnina Federacije BiH, kaže da su te navike upravo jedna od posljedica psihološkog utjecaja mjera izolacije.
„Sada je vrlo interesantno da kupci zovu i interesiraju se za kupovinu manjih kuća, posebno u ovim prigradskim naseljima. Interesantno je da imamo potražnju za tim zemljištem, za nekim manjim parcelama do 1.000 kvadrata, za uzgoj recimo nekih kultura, što je vrlo interesantno. Mislim da je upravo ova situacija uticala na to“, smatra ona.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je u prva tri mjeseca 2020. godine, zabilježen pad prodatih novih stanova za 8.2 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Banke u BiH ponudit će različite mjere za klijente pogođene krizom
Korisnicima kredita u BiH omogućen je moratorij na otplatu nakon što su krajem marta entitetske agencije za bankarstvo donijele odluku o privremenim mjerama banaka za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih korona virusom.
Iz Udruženja banaka BiH potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je prema preliminarnim podacima oko 20 posto pravnih subjekata i 10 posto građana do 15. aprila predalo zahtjeve za odgodu plaćanja kredita.
RSE