„Poslije današnjeg sastanka u Berlinu i potpisivanja akcionog plana za jedinstveno regionalno tržište, projekat Otvoreni Balkan je klinički mrtav“!
Ovo je prije dva dana u razgovoru za srbijansku TV N1 nakon završetka skupa kojim je obilježena deseta godišnjica Berlinskog procesa kazala Sofija Popović, novinarka portala Europa Western Balkan, jedna od najboljih poznavatelja i analitičara regionalnih integracija. Ona je konstatirala da je Otvoreni Balkan suštinski bio samo propagandna platforma predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Edija Rame, premijera Albanije, kojoj se pridružilo i rukovodstvo Makedonije, te da su konkretni rezultati tog „projekta“ ništavni.
TRUMPOVA PODVALA BRISELU
Podsjetila je da je priča o Otvorenom Balkanu pokrenuta u vrijeme kada je na čelu Sjedinjenih Američkih Država bio Donald Trump. Ideja njegove administracije bila je da se region Zapadnog Balkana udalji od Brisela i evropskih integracija tako što će Berlinski proces biti zamijenjen Otvorenim Balkanom unutar kojeg bi Srbija nametnula svoju lidersku poziciju i osnovu za širenje svoga utjecaja u regionu.
S tim u vezi treba podsjetiti da je u famoznom, danas gotovo napuštenom Washingtonskom sporazumu između Kosova i Srbije iz 2020. u prisustvu američkog predjednika Trumpa, delegacija iz Prištine pristala (bila prisiljena) da se obaveže na pristupanje, kako se to tada zvalo, „Malom Shengenu“, kojeg su u oktobru 2019. utemeljile Srbija, Makedonija i Albanija. Van njega su u to vrijeme bile Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo. Istina, na nekim od sastanaka „Malog Shengena“, koji će tokom 2021. promijeniti ime i postati „Otvoreni Balkan“, prisustvovali su i predstavnici ove dvije države (u to vrijeme najprije predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, kasnije Zoran Tegeltija i Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore), ali kao posmatrači.
PRITISCI NA BiH
Od samog početka postojali su snažni pritisci, prije svega iz Beograda i Banja Luke, kasnije i dijela međunarodne zajednice (SAD-a), pa i ovdašnjih medija pod kontrolom lidera SBB-a Fahrudina Radončića da se Bosna i Hercegovina integrira u Otvoreni Balkan. U jesen 2020. godine Milorad Dodik, tada član Predsjedništva BiH, pokrenuo je takvu incijativu koju su druga dvojica članova, Željko Komšić i Šefik Džaferović, odbacili. Oni su zatražili da Vijeće ministara BiH sačini temeljitu studiju iz koje bi se vidjelo šta Bosna i Hercegovina dobija i da li eventualno nešto gubi priključenjem Otvorenom Balkanu. Koliko je poznato, takva analiza nikada nije sačinjena.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, u brojnim medijskim nastupima ispoljavao je svoje razočarenje odbijanjem vlasti u Bosni i Hercegovini da pristupe njegovom regionalnom projektu. „Ne razumem zašto u Sarajevu neće da budu deo inicijative Otvoreni Balkan“, kazao je Vučić početkom 2023. godine, ocjenjujući da je najveći problem to što „nema racionalnog pristupa rešavanju problema“. Odbacio je „insinuacije“ da je u pozadini inicijative „Otvoreni Balkan“ ideja o Srpskom svetu, koju su sve češće prizivali neki od njegovih najbližih suradnika… Predsjednik Srbije je i preko visokih dužnosnika Turske koji su gostovali na nekim skupovima Otvorenog Balkana pokušavao utjecati da se „Sarajevo“ zainteresira za njegovu inicijativu.
TOČKA NA „OTVORENI BALKAN“
U međuvremenu je došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori, pa je nova struktura korigirala svoj odnos i prihvatila učešće u Otvorenom Balkanu. Da toj regionalnoj inicijativi prijeti „klinička smrt“, moglo se naslutiti prije godinu dana kada je premijer Albanije Edi Rama saopćio da je inicijativa postigla svoj cilj i da nema potrebe da više djeluje. Bila je to najava njenog kraja i povratka tamo gdje je sve i krenulo 2014., dakle, prema Berlinskom procesu.
Podsjetimo, u ponedjeljak su u Berlinu u prisustvu domaćina, njemačkog kancelara Olafa Scholza premijeri šest država, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine, stavili potpis na Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište za period od 2025.-2028. godina. Tim je planom predviđeno omogućavanje slobodnog kretanja roba, usluga, radnika, kapitala među zemljama regiona po uzoru na funkcioniranje na nivou Evropske unije i njenog unutrašnjeg tržišta. To praktično znači da je početkom njegove implementacije naredne godine svaka druga inicijativa bespredmetna, pa i Otvoreni Balkan.
Na kraju ćemo ponovo citirati beogradsku novinarku Sofiju Popović, koja je nedavno u komentaru na portalu „Europa Western Balkan“ zaključila: „Ako su najvažniji argumenti na strani Otvorenog Balkana ostali da višak regionalne saradnje ne može da škodi i da „Balkan treba dati Balkancima“, onda je opravdana sumnja da su Rama i Vučić kroz Otvoreni Balkan pokušavali da izbegnu evropske standarde i vladavinu prava u zamenu za neke ekonomske dobiti“.
(S. AVDIĆ)