Gostujući u Pressingu visoki predstavnik je odgovarao na niz pitanja koja brinu građane BiH zbog secesionističke politike predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Na pitanje državne imovine koju Dodik želi svesti na entitetsko vlasništvo Schmidt je rekao kako to ne može proći, ali je govorio i o izmjenama Izbornog zakona i građanskom konceptu BiH.
Da li država ostaje vlasnik imovine koja se daje na upravljanje?
“Ispravno je da, prema sadašnjem stanju, državna imovina pripada državi, a onda o mogućnosti korištenja i kako će se to pravno riješiti upravo razgovara radna grupa. Dodik kaže sve što je kod mene u entitetu to pripada meni. To ne ide tako i nigdje tako nije bilo u Evropi. To je državno zemljište. Pošto su njegove finasije loše, njemu je samo bitna finansijska strana priče.”
Zašto nije u paketu sa državnom imovinom i zakon o denacionalizaciji i restituciji?
“To Parlament može uraditi zajedno. Mišljenja sam da bi bilo najbolje da Parlament nađe rješenja, ja stojim na raspolaganju.”
Christian Schmidt u Pressingu na N1 odbio je navode kako je visoki predstavnik samo za jedan dio Bosne i Hercegovine, konkretnije za entitet Federacija BiH. On je naglasio da će se Ustav BiH morati mijenjati jer je “diskriminatoran”, ali da će “trebati umjetnost” naći pravi balans između građanskog i etničkog principa.
Schmidt je odgovorio na prozivke savjetnika Željka Komšića, Slavena Kovačevića, da je Evropski sud za ljudska prava prihvaćajući njegovu apelaciju javno “osramotio OHR”, odgovorivši da je takav komentar “potpuni promašaj” jer ovdje “nije riječ o pobjednicima i poraženima”.
“Kovačević dobro zna da ovo nije nešto što ja mogu promijeniti, nego treba doći do dogovora u Parlamentu BiH. Ja ću to pitanje morati nastaviti razmatrati jer je vrlo važno. U Domu naroda na nivou države ne može biti da nema Ostalih. Ima cijeli niz mjesta (u Izbornom zakonu) koja treba doraditi”, istako je.
Princip u Evropi glasi da svako ima isto pravo, nastavio je visoki predstavnik…
“Identitet etničkih skupina treba uzeti u obzir i bit će umjetnost sve to spojiti tako da nema diskriminacije. Sada imamo diskriminaciju i dejtonski Ustav se mora mijenjati, mora se dopuniti. To je jedno naše gradilište, a drugo je Izborni zakon. Izuzetno mi je stalo da možda u ovoj godini provedemo prijedloge za izmjene Izbornog zakona”, kazao je Schmidt.
Visoki predstavnik je naglasio da “svaki građanin kao individua ima isto pravo” i da ne može ostati situacija, kao što je sada, u kojoj “Dervo Sejdić nema nikakvu mogućnost”.
Na pitanje voditelja Pressinga Amira Zukića da li ćemo dočekati da Rom, Jevrejin, Bosanac… budu članovi Predsjedništva, Schmidt je jasno poručio da ne vidi drugi put.
“To će morati biti tako”, kazao je na kraju visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.