Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik u nedjelju je u Beogradu razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Vučić je na Instagramu poručio da je sastanak trajao dva sata, te da se razgovaralo “o svim važnim pitanjima za Srbiju i RS”. U međuvremenu, Dodikova posjeta Ruskoj Federaciji još nije realizirana, a zvanična najava novembarskog sastanka se i dalje čeka. Nije poznato da li će Dodik razgovarati sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom ili nekim trećim.
POTPUNA IZOLACIJA
Dr. Soeren Keil sa Université de Fribourg iz Švajcarske ističe da već znamo da se Dodik u velikoj mjeri oslanja na Rusiju, zapravo, više nego na Vučića, koji ima saveznike i u Kini i Mađarskoj.
– Zbog rata u Ukrajini Dodik je mnogo izolovao sam sebe i to ne samo u Bosni nego i šire. Čak je i Vučić prihvatio da Srbija mora da prestane da uvozi rusku naftu ako želi da nastavi da trguje naftom sa Evropljanima i da ne potpada pod režim sankcija, smatra dr. Keil i dodaje da je Vučić oportunista, koristi svaku priliku da manipuliše, ali i da unaprijedi svoje interese.
Za njega je, smatra naš sagovornik, Putin važan, jer mu daje alternativu u odnosu na EU, a potreban mu je za gas i za Kosovo.
– Inače, dovoljno je realan da zna da je EU važnija za Srbiju (i za njega i njegovu težnju da ostane na vlasti), ističe dr. Keil i dodaje da je za Dodika Putin bio saveznik da progura svoju secesionističku agendu.
– Ne znamo da li Dodik zaista želi nezavisnost ili samo pravi buku. Mislim da Dodik želi da se Bosna vrati u 1995, vrlo labavo povezana slabom vladom sa maksimalnom autonomijom za entitete. Rusija je koristan saveznik za to, ne samo da dovodi u pitanje ulogu OHR-a nego i predstavlja protutežu evropskim i američkim naporima da ojačaju bosansku državu. Ali, zbog rata u Ukrajini Dodik je sada izolovan čak i od svojih prijatelja Hrvata, a njegovi nepredviđeni ekonomski dogovori sa Rusijom i bankama povezanim sa Rusijom predstavljaju sve veći problem. To je razlog zašto je zabrinut. I trebao bi biti, ističe dr. Keil.
Dr. Jessie Barton Hronešová, politologinja i saradnica na programu Marie Sklodowska-Curie na Univerzitetu Sjeverna Karolina-Chapel Hill i na Univerzitetu Ca’ Foscari u Veneciji, ističe da je teško reći šta su zapravo Vučić i Dodik dogovarali.
– Ali, meni se čini da je sada najbitnije pitanje finansijske situacije u RS-u, pošto Dodik hitno traži pomoć da plaća kredite. Međutim, ni Srbija nije u dobrom ekonomskom stanju i stalno mora da traži tuđi novac da plaća kredite, smatra dr. Barton Hronešová.
Kaže da su sankcije SAD-a važne, ali da bi najvažnije bile sankcije iz zemalja EU gdje se nalazi Dodikov novac.
– Što se Putina tiče, ne mislim da on ima želju da se proaktivno umiješa u region osim onoga što je do sada radio – koristio prilike za destabilizaciju i gurao svoje narative, a koji su zaista jako utjecajni, ističe politologinja dr. Jessie Barton Hronešová.
Mišljenja je da svaki Dodikov potez šalje poruku da se simbolički oslanja na Rusiju. A i nema baš drugih mogućnosti osim Kine i Mađarske.
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, je uvjeren da druga strana neće sjediti skrštenih ruku, čekati da na Balkanu plane i da se tako olakša Putinu. Smatra da Althea, evropske snage u BiH, neće prezati od upotrebe sile ukoliko dođe do nemilih scena.
– Ja za sada ne mislim da postoji takva opasnost i ne verujem da bi Dodik baš toliko daleko otišao, ali nikad se ne zna. NATO je svestan toga i EU, tako da su pojačali snage i u BiH, ali i snage KFOR-a na Kosovu. Na taj način svakako nameravaju da preduprede bilo kakve pokušaje Ruske Federacije, poručuje Popov.
Kaže da smo u odnosu Dodika i Vučića svjedočili periodu vruće-hladno, posebno za vrijeme izbora u BiH. Sada se čini da je sve izglađeno i da je Dodik potreban Vučiću kao sredstvo ucjene prema EU.
– Vučić je trenutno pod velikim pritiskom i mislim da je jasnije nego ikada izneto šta sve pozitivno ili negativno može da se očekuje ne bude kooperativan, pre svega u odnosu na Kosovo, a onda verovatno i u odnosu na celi region, objašnjava Popov.
Podsjeća da više od 6 milijardi eura namijenjenih za ujednačavanje razvoja regiona sa EU nije bezuslovno dato. Svaka zemlja će dobiti onoliko koliko EU procijeni da je kooperativna. Očigledno je da je EU više stalo da se apsolvira problem Kosova, a da sankcije prema Rusiji mogu biti na čekanju.
RUSKI ČOVJEK
– Očigledno je i da Vučić tu ne preza previše oko toga da li je Dodik pod sankcijama ili nije. Dodik i sam ignoriše te sankcije i dalje tera inat Zapadu i otvoreno šuruje sa Rusijom, govori Popov.
Uvjeren je da Rusiji odgovara da Dodik bude njen eksponent u destabilizaciji stanja ne samo u BiH nego i u regionu, jer “Dodik nikad nije begao od toga da je on ruski čovek na Balkanu”.
Piše: matea Jerković / Oslobođenje