15.07.2024.
HomeNovostiNovina kojoj se vjeruje: Oslobođenje slavi 79. rođendan

Novina kojoj se vjeruje: Oslobođenje slavi 79. rođendan

Kraj augusta u našoj redakciji je uvijek posebno radostan. Na današnji dan, prije 79 godina, u selu Donja Trnova nadomak Bijeljine, odštampan je prvi broj Oslobođenja, a naši saradnici i sagovornici, bez kojih Oslobođenje ne bi bilo to što jeste, sa nama su podijelili trenutke sreće i ponosa.

Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH, na Oslobođenje gleda kao na sinonim istine.

image

Sead Đulić: Svaku godišnjicu dočekujem sa radošću

 AA

– Ja sam ona generacija koja dugo pamti Oslobođenje i ono je za mene i danas sinonim informisanja, sinonim istine i da ga nema, bez obzira na sve moguće promjene, čini mi se da bi umrla pisana novinarska riječ u BiH. Svaku godišnjicu dočekujem sa radošću i uz nadu da će biti još bolje i da će biti vječno, kaže Đulić.

OBJEKTIVNOST I PROFESIONALIZAM

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, na Oslobođenje gleda kao na novinu koja je preživjela estradizaciju.

– Oslobođenje je institucija, novina koja je preživjela ratni vihor i estradizaciju politike i društva. Ostala je seriozna, ozbiljna novina kojoj vjerujem. A to danas nije lako. U vremenu u kojem je teško sačuvati objektivnost i profesionalizam, Oslobođenje je medijski svjetionik. Sretna godišnjica i još mnogo takvih uspješnih, poručuje Topić.

image

Tanja Topić: Oslobođenje je ozbiljna novina kojoj vjerujem

Dino Mustafić, bh. reditelj, naglašava da je pravi podvig kada neka novina na Balkanu izlazi 79 godina.

– To je jedini dnevni list koji je u zaglavlju imao da je antifašistički i nastao je u vihoru rata, za vrijeme Narodnooslobodilačke borbe. Time je za njegove vlasnike, urednike i novinare danas odgovornost još veća. Uvijek je bilo teško, i kada je bilo zlatno doba printanih medija i veliki tiraž, kao i kada je bilo krize tokom opsade Sarajeva. Međutim, to je novina kojoj se vjeruje. Na tome se zasniva integritet i koncepcija današnjeg Oslobođenja. I sve dok je tako, biću njegov vjerni čitalac, saradnik i sagovornik. Zato, sretna godišnjica i budimo ponosni da u našoj sredini postoji dnevna novina sa takvom tradicijom i profesionalnim ugledom, ističe Mustafić.

image

Dino Mustafić: Odgovornost je danas još veća

Novinarka Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja/Udruge BH novinari, prisjetila se perioda 1994, 1995. i 1996, kada je radila kao novinarka Oslobođenja.

– Ja sam radila u Oslobođenju u najboljim godinama, kad kažem najboljim – to su ratne godine, ali zlatno doba novinarstva u poređenju sa onim što imamo sad. Meni je bila čast da radim kao novinarka Oslobođenja, jer smo imali vrlo konzistentnu uredničku politiku, koja je novinarima davala mogućnost da slobodno, odgovorno i pošteno rade svoj posao, a novinar je stalno bio na terenu. Vrlo rijetko smo u to doba radili intervjue, uzimali izjave telefonom. Prosto je bilo nezamislivo da novinar ne ode na teren, napravi reportažu, ne ode do sagovornika, napravi intervju, postavi mu pitanja, kontrapitanja. Tada se zaista govorilo o novinarstvu koje je izvan redakcije. Sa sadašnjim novinarstvom je to neuporedivo, jer se većina novinarskih poslova obavlja iz redakcije, što sužava prostor za propitivanje i događaja i tema i izjava političara, kaže Rudić.

image

Borka Rudić: Svijetao primjer štampanog medija u BiH

Bila joj je iznimno važna i činjenica da je imala mnogo prostora za pisanje reportaža.

– Sjećam se svojih reportaža nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma iz Trnova, jednog u Federaciji BiH i drugog u Republici Srpskoj. Danas je to nezamislivo. Jako se promijenilo novinarstvo. Čestitam Oslobođenju godišnjicu, ali mi je žao što nema više prostora za novinarstvo koje će biti dokumentovanje onoga što nam se događa, govori Rudić.

Smatra da je godišnjica jako važna, jer sve manje i manje imamo štampanih medija.

– Oslobođenju treba posebno čestitati na ustrajnosti i na toliko godina svakodnevnog izlaženja. To je nešto što govori o tome da Oslobođenje još predstavlja svijetao primjer štampanog medija u BiH, jer nije lako u ovim vremenima besparice i krize na sve strane, gašenja i velikih svjetskih časopisa, opstati na malom tržištu kakvo je tržište BiH, kaže Rudić.

Prof. dr. Franjo Topić, počasni predsjednik HKD-a Napredak, smatra da Oslobođenje doprinosi pluralizmu mišljenja.

image

Franjo Topić: Oslobođenje doprinosi pluralizmu mišljenja

 Senad Gubelić/OSLOBOđENJE

– Čestitam na 79. obljetnici postojanja, to je značajno za svakoga, i za jedan list, pogotovo na našim prostorima gdje se stvari događaju i mijenjaju brzo. Danas Oslobođenje, po mom sudu, dobro balansira u situaciji u BiH. Mislim da je Oslobođenje vrlo otvoren list za različita mišljenja, stavove i time doprinosi pluralizmu mišljenja i mogućih rješenja u BiH. Vrlo važno je istaknuti da u BiH treba voditi računa o balansu između nacionalnog, ne možemo bježati od toga, i pojedinačnog, u ovom slučaju političkog djelovanja. Volio bih da Oslobođenje i dalje nastavi miriti ljude i da razlikuje ono što se kod nas često gubi, a to su mišljenja političara od običnih ljudi, mišljenja stranaka od mišljenja naroda, kako bi ljudi razlikovali šta su interesi stranaka i da to nisu automatski interesi jednog naroda, bez obzira na to o kojem narodu i stranci se radi, naglašava prof. dr. Topić.

ANALIZE I KOMENTARI

Prof. dr. Enes Osmančević smatra da je 79. rođendan i uspjeh i godišnjica vrijedna pažnje.

– Održati se toliki broj godina među čitateljima je jedan i uspjeh i jubilej vrijedan pažnje i poštovanja. Ono što je, međutim, još vrednije je karakter lista Oslobođenje koji sve ove godine, sve ovo vrijeme, doprinosi onome što nazivamo čitateljska kultura, koja je, inače, u bh. društvu na jako niskom stupnju. Naše društvo je sa obilježjima slabe medijske pismenosti, a naročito čitateljske kulture. Oslobođenje daje svoj doprinos na način da ne prenosi samo događaje i vijesti o zbivanjima već ih analizira, komentira, prikazuje u svim aspektima ispoljavanja kroz različite forme analitičkih žanrova, a posebno kolumni, odnosno komentara, govori nam tuzlanski profesor.

image

Enes Osmančević: Doprinosi onome što nazivamo čitateljska kultura

Ističe da Oslobođenje živi sa ljudima, radi iznimno težak posao podizanja čitateljske svijesti, a to je naročito bilo primjetno u vrijeme rata u BiH, kada se, recimo, Oslobođenje u Španiji svaki dan prevodilo na španski i distribuiralo građanima kako bi mogli znati o zbivanjima u BiH od 1992. do 1995. godine.

Piše: Mat3ea Jerković / Oslobođenje

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti