Donald Trump se prije više od pet godina spustio zlatnim liftom u predvorje Trumpovog tornja u New Yorku i najavio ulazak u predsjedničku utrku.
Bio je autsajder u Republikanskoj stranci, televizijska zvijezda poznata po odrescima i kravatama čijoj se kandidaturi izrugivala politička elita, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
No, njegov tadašnji zloglasni govor, u kojem je meksičke migrante nazvao “silovateljima“, nagovijestio je hirovitu politiku kojom je preuzeo stranku, a zatim i Bijelu kuću.
Posljedice četverogodišnje Trumpove vladavine u Bijeloj kući dosegle su vrhunac početkom januara, kada je horda njegovih pristalica upala na Capitol, u nastojanju da poništi pobjedu Joea Bidena na novembarskim na izborima.
Potkopao vjeru u temelje demokratije
U neredima je ubijeno petero ljudi, među njima policajac.
“Trump je tokom svog predsjedništva prkosio Ustavu i kršio zakone, pravila, prakse i radio presedane, za što bi trebao odgovarati i sad i kad napusti ured“, navodi se u otvorenom pismu više od 1.000 historičara i pisaca koji zagovaraju opoziv predsjednika na kraju mandata.
Nijedan budući predsjednik ne smije biti u iskušenju zato što je vidio da je Trump prošao nekažnjeno, napisali su.
Trump je u četiri godine mandata ostvario i neke važne pobjede, ali i teške poraze, potakao je urotu neviđenu u američkoj politici i potkopao vjeru u temelje američke demokratije.
Trumpov politički pokret je u kratkom roku rezultirao historijskim neuspjehom Republikanske stranke i gubitkom kontrole u oba doma Kongresa i u Bijeloj kući, što je prva takva drastična promjena od 1932. godine, kada su republikanci potopljeni na izborima u vrijeme Velike depresije.
Ostavlja zemlju opustošenu pandemijom korona virusa, koju je neprestano minimizirao i loše njome upravljao.
Amerikanci koji nisu trebali umrijeti
Pitao se može li dezinficijens biti potencijalni lijek za korona virus, a nošenje maski pretvorio je u kulturni rat.
“Historičar uvijek mora uzeti u obzir mogućnost da će predsjednik za 50 godina na neki način izgledati bolji nego što je bio svojoj generaciji, ali u slučaju Trumpa to se neće dogoditi“, rekao je historičar Michael Beschloss za MSNBC u decembru.
“Bio je u velikoj mjeri odgovoran za smrt stotina hiljada Amerikanaca koji nisu trebali umrijeti.“
Trump je, zahvaljujući glasovima 74 miliona Amerikanaca i velikim dijelom onih birača koji vjeruju da su demokrate ukrali izbore, omogućio dobrom dijelu američkog društva da živi u lažnoj stvarnosti, koja bi mogla utjecati na mnoge aspekte Bidenovog mandata.
Iako je izgradio bazu tvrdolinijaških pristalica, nagnao je većinu zemlje da se usprotivi njegovim politikama, pa su se Arizona i Georgija, dugogodišnji bastioni konzervativizma, okrenule Bidenu nakon desetljeća republikanske vladavine.
Odvojio više od 3.000 djece od roditelja
Trumpovo najveće domaće postignuće, po mišljenju brojnih republikanaca, imenovanje je troje sudija u Vrhovni sud.
Nominacija sutkinje Amy Coney Barret u Vrhovni sud tek nekoliko dana nakon smrti liberalne ikone Ruth Bader Ginsburg bila je presudna za skretanje Vrhovnog suda udesno, što bi moglo imati važnu ulogu u pitanjima pobačaja, prava na oružje i pristupa zdravstvenoj zaštiti u budućnosti.
Trump je, također, nametnuo oštru migrantsku politiku i naredio izgradnju zida duž američke granice s Meksikom.
Spriječio je ulazak tražitelja azila u zemlju i na granici odvojio više od 3.000 djece od njihovih roditelja.
Dvije i po godine odkako je Trump odustao od te politike vlasti tek trebaju pronaći roditelje 611 djece.
Odlazeći predsjednik je predvodio vanjsku politiku u kojoj su se izbjegavali evropski saveznici, poticao trgovinski rat s Kinom, a SAD je izašao iz nuklearnog sporazuma s Iranom i prihvatio izraelsku okupaciju nad Palestincima.
Ubistvo generala Qassema Soleimanija
Biden bi mogao brzo poništiti utjecaj Trumpove ostavštine na neka vanjskopolitička pitanja.
Evropa, naprimjer, Bidena dočekuje raširenih ruku nakon Trumpove četverogodišnje gorčine prema toj regiji.
Biden je, također, obećao povratak u Pariski klimatski sporazum i želi da SAD preuzme vodstvo u globalnoj klimatskoj politici.
Trumpova ostavština vjerovatno će biti dugotrajnija u drugim područjima.
Nije jasno može li Biden oživjeti iranski nuklearni sporazum, nakon što je Trumpova administracija uvela teške sankcije Teheranu i ubila generala Republikanske garde Qassema Soleimanija u Iraku, u akciji koja je gotovo izazvala rat dviju zemalja.
“Iako je svijet već bio u rasulu, a američki utjecaj opadao, Trump je dramatično ubrzao oba trenda”, napisao je Richard Haass, predsjednik Vijeća za ino odnose.
“On predaje zemlju i svijet u puno lošijem stanju nego što ga je naslijedio. To je njegova mračna ostavština.“
Njegov utjecaj će, bez sumnje, potrajati
Čini se da je Trumpova politika prema izraelsko-palestinskom sukobu i Iranu u međuvremenu stvorila novi status quo u regiji i učvrstila izraelsku kontrolu nad teritorijima na koje Palestinci polažu pravo.
Trump je, uz to, preselio američku ambasadu u Jerusalem, što će Bidenu biti logistički i politički neodrživo vratiti natrag u Tel Aviv.
Iako će Biden preuzimanjem ureda 20. januara okončati Trumpov haotičan mandat, njegovoj Republikanskoj stranci i američkoj politici ostaje nejasna situacija, jer ga, uostalom, čeka suđenje u Senatu.
No, njegov utjecaj će, bez sumnje, potrajati.