Pošto su agenti pretresli njegovu vilu u Mar-a-Lagu na Floridi, i iz nje iznijeli 11 paketa dokumentata, postavlja se pitanje da li bivši predsjednik Donald Trump može i krivično da odgovara zbog toga što je povjerljive dokumente ponio sa sobom.
Svi papiri koje predsjednik ima tokom svog mandata u Bijeloj kući treba da se predaju Nacionalnom arhivu u Washingtonu koji ih čuva – što kod Trumpa nije bio slučaj.
Šta se zna o istrazi?
Zna se da su agenti FBI odnijeli 11 paketa povjerljivih dokumenata, od kojih su neki označeni kao “strogo povjerljivi”, pokazao je nalog za pretres koji je, poslije intervencije Sekretarijata za pravosuđe, objavio sud na Floridi.
Agenti FBI su, između ostalog, tražili i dokumente povezane sa nuklearnim oružjem, objavio je Washington Post. Trump je to nazvao “lažima” i na svojo društvenoj mreži napisao da sarađuje sa nadležnima i da je “racija” politički motivisana. Čak je rekao i da mu je FBI podmetnuo dokaze.
Među dokumentima je pronađena i fascikla nazvana “Predsjednik Francuske”, ali nije poznato šta je u njoj. Ostali dokumenti su sa manjim ili većim stepenom povjerljivosti i odnose se na nacionalnu bezbjednost SAD-a.
Koje zakone je Trump potencijalno prekršio?
Nalog za pretres koji je izdao tužilac ukazuje da su prekršena tri zakona. Dokumenti koje je FBI uzeo od Trumpa su bili pod oznakom “povjerljivo”, a ovi zakoni se tiču tretiranja tako osjetljivih dokumenata i njihove eventualne zloupotrebe
Zakon pod brojem 793 zabranjuje neodobreno posjedovanje informacija o nacionalnoj odbrani, bez obzira na to da li j riječ o povjerljivim dokumentima. Kazna za kršenje ovog zakona ide i do 10 godina zatvora.
Druga dva zakona, 2071 i 1519 propisuju da je nelegalno skrivanje ili uništavanje zvaničnih dokumenata SAD. Ova krivična djela kažnjiva su sa po 20 godina zatvora. Nijedan od navedenih zakona ne pravi razliku između povjerljivih i javnih dokumenata.
Ima li razlike u tome da li su dokumenti povjerljivi ili ne?
Federalni zakon propisuje da je zabranjeno da se povjervljivi dokumenti iznose na nedozvoljenu lokaciju, ali taj zakon nije bio osnov naloga za pretres. To znači da za eventualno podizanje optužnice neće biti ključno da li su dokumenti povjerljivi.
Trump je 2018. potpisao izmjene zakona prema kojima se povećava kazna zatvora za one koji nepropisno postupaju sa povjerljivim dokumentima, sa jedne na pet godina zatvora.
Predsjednik sam ima pravo da skine oznaku povjerljivosti sa dokumenata, i postoji mogućnost da je Trump to uradio prije nego što ih je odnio u Mar-a-Lago.
“Sa svega je skinuta oznaka povjerljivosti”, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži “Istina”.
Međutim, i taj proces skidanja oznake povjerljivosti sa dokumenata zahtijeva određenu proceduru, što nije sigurno da se desilo u Trumpovom slučaju.
Sve više republikanaca pozvalo je u nedjelju FBI da objavi pisanu izjavu koja pokazuje zbog čega smatraju da je opradvdano da oduzmu dokumenta iz Mar-a-Laga.
Republikanci pozivaju da se objave još detaljnije informacije o tome zašto je federalni sudija uopšte izdao takav nalog za pretres. Objavljivanje pisanih izjava FBI-a je neobično i rijetko i zahtijevalo bi odobrenje federalnog sudije.
VOA