Odlukom ministra prometa i komunikacija BiH Vojina Mitrovića od danas 1. septembra na snazi je izmjenjeni Pravilnik o registraciji koji predviđa nove stickere na motornim vozilima. Provjerili smo o čemu se zapravo radi, da li je sve urađeno u skladu sa zakonima, otkud ideja za RFID-om, da li će se vozači pratiti i kako te koliko će sve koštati i kome idu milioni maraka.
Ono što već brine građane, o čemu je pisao portal Istraga, jeste činjenica da će pomoću RFID tehnologije na stickerima svi vozači biti praćeni za potrebe “trećih lica”. Praćenje odnosno lociranje motornih vozila će raditi onaj ko bude najbolji na tenderu koji će tek biti raspisan, a prema nezvaničnim informacijama poslu je najbliža privatna firma iz RS-a koja se već dugo vremena u javnosti povezuje s porodicom Dodik.
(Ne)legalno praćenje vozila i vozača
Šta je RFID tehnologija? RFID (Radio-frequency identification) je bežična i beskontaktna tehnologija koja koristi radio frekvenciju za razmjenu podataka između, u ovom slučaju, vozila i baze. U čipu stickera će se nalaziti brojni podaci o vlasniku vozila i motornom vozilu.
“Ova nova naljepnica omogućavat će provjeru autentičnosti vozila. U prethodnom periodu identifikacija se praktično vršila samo na osnovu registarske tablice pa se tako dešavalo da se tablice stave na drugo vozilo. RFID tehnologijom moguće je daljinski očitati i provjeriti podatke koji moraju odgovarati podacima na vozilu. Ova stiker naljepnica ima svoju i fizičku i logičku zaštitu tako što je prilikom izrade zaštićen njen fizički identitet, ali je isto tako nemoguće izmijeniti njen jedinistveni fabrički kod što znači da je nemoguće da postoje dvije iste stiker naljepnice RFID tehnologije”, najavio je nedavno Mitrović.
Dalje je rekao da, ukoliko MUP-ovi, postave odgovarajuću infrastrukturu na putevima, moći će se daljinski pratiti lokacija vozila, pravac pravac kretanja i provjera registracije vozila bez fizičkog prisustva.
Cijena stickera s 5 na 9 KM, a vozila preko 1,1 milion
Dalje, sporna je i cijena. Trenutna cijena stickera košta 5 KM, a nabavna pola marke. Sav prihod od prodaje stickera ide u budžet. Po novom, izmjenom Pravilnika, cijena stickera će koštati 9 KM, a nabavna nešto preko 1 KM. Sav prihod će ići firmi koja prođe na tenderu.
Prema podacima BIHAMK-a iz marta 2022. godine, u protekloj 2021. godini u Bosni i Hercegovini ukupno je registrovano 1.152.743 cestovnih vozila. Prema tome, godišnjica računica za prihode od stickere je jednostavna i vrtoglava, a treba imati na umu da se svake godine vozila registruju i dobijaju nove stickere.
Šta kaže IDDEEA-a? Nezakonito.
Da li je ovo legalno, pitali smo nadležnu državnu agenciju IDDEEA-u (Agenciju za identifkacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH).
Na početku ističu da je Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH u više navrata dostavljala Ministarstvu komunikacija i prometa BiH komentare i prijedloge vezane za Pravilnik o registraciji vozila, međutim isti nisu uvaženi od strane Ministarstva. Ministarstvo od Agencije nije tražilo mišljenje vezano za cijenu stiker naljepnica.
Naime, Agencija je skretala pažnju da će, tada još nacrt Pravilnik sadržavati pojedina rješenja odnosno odredbe koje su suprotne odredbama važećih pravnih propisa, odnosno koje će činiti Pravilnik neprimjenjivim i nezakonitim ako bude sadržavao na taj način predložene odredbe.
“Odredba člana Pravilnika o registraciji vozila koja se odnosi na nabavku, raspodjelu i personalizaciju stiker naljepnica (član 43.) nije u skladu za odredbom člana 8. Zakona o Agenciji. Odredbama navedenog člana Pravilnika utvrđeno je da za poslove nabavke, raspodjele i personalizaciji stiker naljepnica Ministarstvo može ovlastiti stručnu instituciju izabranu putem javnog konkursa, te da je ista dužna uspostaviti funkcionalan sistem obavljanja poslova nabavke, raspodjele i personalizacije stiker naljepnica. Napominje da je Agencija stvarno nadležna u skladu sa odredbama Zakona o Agenciji i to:
- Odredbom člana 8. stav (1) tačke b), c) i c) da vrši nabavku, skladištenje, personalizaciju, kontrolu kvaliteta i transport identifikacionih dokumenata za potrebe nadležnih organa BiH, da tehnički dizajnira i formira evidencije definisane zakonom, da održava baze podataka, upravlja bazama podataka i informacionih sistema putem kojih se pristupa navedenim evidencijama;
- Odredbom člana 8. stav (2) tačka e) da vrši personalizaciju i tehničku obradu dokumenata za registraciju vozila,
- Odredbom člana stav (3) tačka e) da vodi evidenciju o registrovanim vozilima na nivou BiH.
Iz IDDEEA-e ukazuju da je nezakonito i davati poslove pravnom licu, a čiju nadležnost već ima Agencija.
“Agencija ukazuje i na odredbu člana 22. Zakona o upravi BiH, koja između ostalog propisuje da se institucijama s javnim ovlaštenjima može zakonom povjeriti obavljanje određenih upravnih i stručnih poslova iz nadležnosti organa uprave, iz čega proizilazi da je odredba člana 43. Pravilnika nezakonita jer se predviđa davanje ovih poslova putem javnog natječaja stručnoj instituciji – pravnom licu.”
Ekonomska (ne)isplativost
U konkretnom slučaju Ministarstvo poslove vezano za stikere to pokušava uraditi odredama navedenog pravilnika, a koji je akt niže pravne snage. Zbog gore navedenih razloga i činjenice da se nadležnost utvrđena zakonom ne može mijenjati Agencija je predlagala brisanje ovog člana.
Ko ovo koristi u regiji i EU? Niko.
Agencija je i posebno istakla odredbu člana 23. Pravilnika, koja se odnosi na oblik i sadržaj stiker naljepnice, a koja je ekonomski neisplativa, neopravdana i nekorisna iz više razloga.
- tehnički je veoma zahtjevna implementacija;
- veliki broj nadležnih organa u Bosni i Hercegovini je već uveo stacionirane kamere koje vrše prepoznavanje registarskih tablica i automatsku provjeru, između ostalog i to da li je vozilo registrovano ili ne. Imajući u vidu da bi se putem stiker naljepnice sa RFID čipom vršila ista funkcija kao i putem kamera, postavlja se pitanje opravdanosti uvođenje ove tehnologije;
- uvođenje ove tehnologije podrazumijevalo velika dodatna ulaganja u stacioniranu i mobilnu tehnologiju za čitanje, što implicira i veoma dug period tehničkih priprema za implementaciju i početak primjene tehnologije;
- radi se o veoma skupoj tehnologiji, jer je omjer uloženih sredstava i koristi koje će dobiti nadležni organi u BiH drastično nesrazmjeran u korist troškova koji bi se morali napraviti uvođenjem ove tehnologije. Dakle, benefiti koji bi eventualno imali nadležni organi u Bosni i Hercegovini su minorni i zanemarivi u odnosu na visinu sredstava koje je potrebno uložiti;
- ni jedna zemlja u okruženju, niti jedna zemlja članica Evropske Unije nije implementirala ovaj sistem, što je dovoljan razlog da se i u Bosni i Hercegovini ne treba razmišljati o uvođenju navedena tehnologije.
Iz IDDEEA-e na kraju, između ostalog, kažu da u skladu s navedenim odredbama ZOBS-a i Zakona o Agenciji pouzdano se može zaključiti da predmet regulisanja Pravilnika nije način vođenja centralne i lokalne elektronske evidencije o vozilima, da je Agencija isključivo nadležna Agencija za vođenje centralne evidencije i da je Zakonom o Agenciji i podzakonskim aktima donesenim na osnovu istog utvrđen naziv evidencije, način i postupak vođenja evidencije, podaci i dr., te da ne bi trebao da bude definisan Pravilnikom o registraciji vozila.
Piše: D. Bezdrob / Klix.ba