21.05.2024.
HomeUncategorizedKratko i jasno: Zašto je Milorad Dodik pred sudom?

Kratko i jasno: Zašto je Milorad Dodik pred sudom?

Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS), i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika tog entiteta, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine (BiH) tereti da je počinio Krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH”.

Početak suđenja zakazan je za 16. oktobra kad bi se Dodik i Lukić trebali izjasniti o krivici.

Dodik, proruski orijentirani predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, nalazi se pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjene Kraljevine.

Za šta se Dodik tereti?

Dodik je optužen da je kao predsjednik RS-a donio 7. jula donio Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona objavljivanju zakona i drugih propisa RS.

Izmjene zakona je izglasala Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Dodikova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata, na sjednici 21. juna 2023. godine.

Prema tim izmjenama, odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta neće se objavljivati u Službenom glasniku RS i primjenjivati u ovom entitetu.

Dodik je optužen i da je 7. jula donio još jedan Ukaz, o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je Narodna skupština RS usvojila 26. juna 2023. godine.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je 1. jula 2023. poništio taj zakon koji se odnosi na Ustavni sud BiH, kao i izmjene zakona kojim se regulira rad Službenog glasnika RS.

Tad je, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je neprovođenje odluka visokog predstavnika krivično djelo, a kazna može iznositi do pet godina zatvora, te zabranu vršenja bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.

U optužnici se navodi da je Dodik potpisao ukaze “iako je bio svjestan da su odluke Visokog predstavnika u BiH (OHR) obavezujuće”. Tužiteljstvo navodi da je to Dodik učinio “u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne sprovedu”.

Dodikova odbrana je dva puta tražila izuzeće sutkinje Jasmine Dedović Ćosić, koja je optužnicu potvrdila. Izuzeće je traženo zbog “sumnje u njenu nepristrasnost”, a Sud BiH je oba zahtjeva odbio.

Za šta je optužen Lukić?

Miloš Lukić je optužen da je, kao vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika RS, “omogućio sprovođenje procedure objave” Dodikovih ukaza 9. jula 2023. godine.

U optužnici protiv Lukića se, također, navodi da su odluke OHR-a u BiH obavezujuće, te da je počinio krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH”.

Sukob Dodika i Schmidta

Sud je odbio tri prigovora branilaca Dodika i Lukića.

Branioci su, pored ostalog, tvrdili da su Dodik i Lukić “optuženi za nepostojeće krivično djelo”.

To djelo propisano je članom 203a, Krivičnog zakona BiH, koji je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo 1. jula 2023. godine iskoristivši Bonske ovlasti.

Izmjene Krivičnog zakona BiH su objavljene u Službenom listu BiH i time su stupile na snagu, a Tužiteljstvo i Sud BiH nadležni su za djela propisana tim državnim zakonom.

Dodikova i Lukićeva odbrana tvrde da Schmidt nije visoki predstavnik, jer nije potvrđen u Vijeću sigurnosti UN-a, te da zato nije mogao nametnuti izmjene Krivičnog zakona BiH po kojima su optuženi.

Schmidta je imenovalo Vijeće za provedbu mira (PIC) u maju 2021. godine.

Zapadne zemlje koje su članice PIC-a, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom, smatraju da potvrda Vijeća sigurnosti UN-a nije potrebna. Rusija, koja više ne sudjeluje u radu PIC-a, te Kina tvrde suprotno.

Visoki predstavnik je vrhovni autoritet za tumačenje Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH, koji ima Bonske ovlasti nametati i mijenjati zakone i ustave u BiH, te smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.

Dodik je više puta najavio da će tužiti Schmidta pred međunarodnim sudom, budući da se tužba ne može podići pred sudovima u BiH, osim ako OHR to ne odobri.

Odluku o tome da ”odluke OHR-a ne podliježu iznošenju i odlučivanju pred sudovima u BiH” nametnuo je bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling u martu 2007. kad je poništio odluku Ustavnog suda BiH koji tad je osporio dvije odluke OHR-a o smjeni dva zvaničnika.

Piše: Predrag Zvijerac / RFE

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti