Jesu li u Hercegovini moguće ‘dvije policije pod jednim krovom’?

0

Dvije policije pod jednim krovom. To je scenarij budućih etničkih podjela koje sigurnosni ekspert iz Mostara Sandi Dizdarević vidi u potezima i namjerama vlasti na jugu Bosne i Hercegovine.

Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona (jedan od deset kantona u Federaciji BiH) podržala je 15. juna izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koje je utvrdila kantonalna Vlada.

Ove zakonske izmjene dočekane su s negodovanjem u krugu opozicije i struke, a zatražena je i reakcija međunarodne zajednice.

Upozorili su da je to alat u rukama vladajućih struktura za preuzimanje kontrole nad policijom i njenu podjelu po stranačkoj i etničkoj liniji.

“Taj zakon omogućava direktno miješanje politike. Želi se osigurati upravljanje policijom po etno-političkom, odnosno nacionalnom principu”, kaže Dizdarević za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Uz funkciju policijskog komesara koju je predviđao dosadašnji kantonalni zakon, novi propis nalaže i imenovanje njegovog zamjenika.

Oni ne smiju biti pripadnici istog konstitutivnog naroda, a njihovo imenovanje mora potvrditi kantonalna Vlada.

Pozicije u kantonalnoj izvršnoj vlasti godinama dijele Hrvatska demokratska zajednica BiH i Stranka demokratske akcije – vodeća hrvatska i bošnjačka stranka u BiH.

Podjela po etničkim grupama u MUP-u HNK?

“Sad možemo imati dva komesara pod jednim kišobranom policije, a dvije političke opcije postaju upravitelji policijskog sistema”, kaže Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije na Univerzitetu modernih znanosti CKM u Mostaru.

On upozorava da bi u tom slučaju svaka stranka upravljala svojim etničkim grupama u policiji, što bi označilo i kraj objektivnim i stručnim istragama.

Diskusija o etničkim i stranačkim podjelama policije nije jedini primjer takvog narativa u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Gotovo tri decenije nakon ratnih devedesetih, duboke nacionalne podjele prisutne su na gotovo svakom koraku u tom dijelu BiH.

Mostar kao kantonalno sjedište, do danas je razdvojen na bošnjački i hrvatski dio grada.

Učenici u tom kantonu i danas nastavu pohađaju odvojeno, u obrazovnim ustanovama koje rade po principu “dvije škole pod jednim krovom”.

Opozicija je upozorila da bi policija mogla doživjeti sličnu sudbinu.

Ismet Lulić, iz kantonalnog odbora Socijaldemokratske partije, tvrdi da će na ovaj način vladajuće strukture dobiti “svoju stranačku policiju”.

“Znamo da su škole već podijelili i samo je pitanje sada gdje ćemo stati. Hoćemo li tražiti sad za svaku instituciju koju imamo i rukovodioca duple funkcije”, ističe Lulić.

Selma Drljević-Sefić, nezavisna zastupnica u kantonalnoj Skupštini, također, ističe da je Hercegovačko-neretvanski kanton poznat po segregaciji koja se ogleda u razdvajanju učenika po etničkom principu.

“Isto tako, dobit ćemo ‘dvije policije pod jednim krovom'”, naglasila ova zastupnica.

Vlada tvrdi da rješava probleme

Kantonalna vlada ranije je, pak, ustvrdila da predloženim izmjenama želi osigurati preduvjete za deblokadu procesa i otklanjanje višegodišnjih problema u radu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

No, ministar unutrašnjih poslova Slađan Bevanda iz HDZ-a BiH nije želio za RSE govoriti o detaljima, kao ni o optužbama iz opozicijskih stranaka.

U kratkoj telefonskoj izjavi za RSE naveo je da će sve biti jasno nakon sjednice kantonalne Skupštine, u kojoj većinu imaju zastupnici SDA i HDZ BiH.

“Činjenica je da komesar ostaje komesar. Ima svatko pravo reći šta misli, ali treba šire sagledati stvari”, istaknuo je Bevanda.

Šta previđaju zakonske izmjene?

Komesar policije rukovodi svim policijskim operacijama. Također je zadužen za raspoređivanje ili premještanje uposlenih u Upravi policije.

Izmjene Zakona nalažu, među ostalim, da se pri donošenju odluka treba imati suglasnost zamjenika. Prije raspoređivanja rukovodećih kadrova mora obaviti konsultacije sa zamjenikom i resornim ministrom.

I dok opozicija tvrdi da je cilj vladajućih struktura imenovati “dvojicu policijskih komesara”, patneri u vladajućoj koaliciji tvrde da izmjenama zakona neće doći do formiranja paralelnih policijskih struktura.

Predsjedavajući kantonalne Skupštine Šerif Špago (SDA) u optužbama opozicije vidi “politiziranje pred opće izbore u BiH”, koji su zakazani za 2. oktobar. Špago ističe da u novom zakonu nema nikakvog miješanja politike u rad policije.

“I Zakon trenutno određuje da se komesar, prije imenovanja rukovodilaca u Upravi policije, konsultuje s ministrom. No, ne mora uvažiti njegove stavove. Dakle, ništa novo. Tek je ubačena konsultacija sa zamjenikom komesara”, kaže Špago.

Zbog ovih izmjena Zakona prethodno je reagirao i ministar unutrašnjih poslova bh. entiteta Federacija BiH Aljoša Čampara koji je pozvao zastupnike u kantonalnoj Skupštini i predstavnike međunarodne zajednice da spriječe njihovo usvajanje.

Čampara je upozorio da će zakon, “koji su dogovorili politički predstavnici SDA i HDZ-a BiH, u potpunosti narušiti sistem operativnog funkcioniranja policije”.

“Navedenim političkim strankama očito nisu bile dovoljne ‘dvije škole pod jednim krovom’ pa na sve načine pokušavaju uspostaviti ‘dva MUP-a pod jednim krovom'”, naglašava.

Apel za OHR i Ambasadu SAD-a

On je uputio poziv i Uredu visokog predstavnika (OHR) i Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH da zaustave pokušaj “podjele Uprave policije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu po političkom i etničkom principu”.

“Ne možemo da se ne pitamo je li sljedeći korak razdvajanje kadrova da policijskim službenicima iz reda Hrvata upravlja komesar iz HDZ-a BiH, a onima iz reda Bošnjaka zamjenik komesara iz reda SDA i obratno”, naveo je.

Ambasada SAD-a oglasila se objavom na Twitteru u kojoj navodi da BiH treba profesionalnu i nezavisnu policiju, oslobođenu neprimjerenog političkog utjecaja.

Iz Ambasade su naveli da činjenica da Hercegovačko-neretvanski kanton godinama nema policijskog komesara predstavlja neuspjeh političkih lidera u pružanju podrške javnoj sigurnosti i stabilnosti.

“Iako je ključno riješiti zastoj, pozivamo kantonalnu Vladu i Skupštinu da to urade na način koji osigurava funkcionalnost i profesionalnost policijske uprave, bez uvođenja etničkih podjela ili paralelnih struktura”, poručili su.

Iz OHR-a do trenutka objave teksta RSE nisu odgovorili na upit da prokomentiraju poteze vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu te zahtjeve za reakcijom međunarodne zajednice.

Na nivou države BiH djeluje Ministarstvo sigurnosti, te Agencija za provođenje istrage i zaštitu (SIPA). Ministarstva unutrašnjih poslova postoje na nivou dva bh. entiteta Republika Srpska i Federacija BiH.

Također, deset kantona u Federaciji BiH ima vlastita ministarstava policije i zakone. Svi kantoni u Federaciji BiH imaju policijske komesare, dok nijedan od njih nema zakonsku mogućnost imenovanja njegovog zamjenika.

Praksa je također da se razdvajaju nadležnosti ministra unutrašnjih poslova, koji je kadar političkih stranaka, i policijskog komesara koji rukovodi operativnim radom policije.

Četiri godine bez političkog dogovora

Zakonske izmjene u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u proceduru su upućene nakon višegodišnjeg spora između vladajućih stranka, koje je blokiralo imenovanje policijskog komesara.

Taj kanton je bez policijskog komesara od 2018. godine, a glavni uzrok je neslaganje HDZ-a BiH i SDA o tome ko će preuzeti tu dužnost.

Problemi datiraju još iz 2014. godine nakon što je za komesara imenovan Ilija Lasić. SDA je na Kantonalnom sudu u Mostaru, a potom i Vrhovnom sudu Federacije BiH, osporila njegovo imenovanje, uz obrazloženje da prema Zakonu resorni ministar i komesar ne mogu biti iz istog naroda.

Posljedica je da policija u tom dijelu BiH godinama radi u teškim uvjetima. Policajci ne mogu napredovati jer bez komesara nema ni potpisnika za njihovo činovanje, kao ni za rješenja o upošljavanju novih policajaca.

Iz Sindikata kantonalne policije tvrde da rade s nedostatkom od 230 uposlenika te da su godinama taoci politike.

Godinama ispašta policija

Predsjednik Sindikata Nail Balić naglašava da vladajuće strukture moraju pronaći način da se blokade zaustave. No, o zakonskim izmjenama i optužbama opozicije nije želio govoriti.

“Nećemo se mi petljati u politiku jer s njom nemamo veze. Ako im je ovo jedino rješenje neka bude. Samo da se okonča blokada jer smo zakinuti u svemu zbog neimenovanje komesara”, kazao je Balić za RSE uoči sjednice kantonalne Skupštine na kojoj su usvojene izmjene Zakona.

Komesara policije prema Zakonu predlaže Nezavisni odbor za izbor i reviziju, kojeg imenuje kantonalna Skupština.

No, zbog političkih nesuglasica Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona godinama nije imenovala ni članove ovog odbora, koji ima najvažniju ulogu u procesu izbora komesara policije.

Inače, Hercegovačko-neretvanski kanton je jedini od deset kantona u Federaciji BiH koji nije mijenjao sastav Vlade još od općih izbora 2014. godine.

Kao i u slučaju Vlade Federacije BiH, nakon općih izbora 2018. godine nikada nije formirana nova Vlada tog kantona, zbog inzistiranja HDZ-a BiH da se prvo mora izmijeniti Izborni zakon BiH.