Izvoz BiH za devet mjeseci manji je za 155 miliona KM nego u istom periodu prošle godine, a uzrokovan je usporavanjem ekonomija glavnih trgovinskih partnera BiH, izjavila je u Sarajevu stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Belma Hasić.
Na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za ovogodišnja tri kvartala, ona je istakla da je izvoz u NJemačku manji za 33 miliona KM u odnosu na devet mjeseci prošle godine, u Tursku 44 miliona KM, a uzrok je nesprovođenje sporazuma o slobodnoj trgovini, dok su takse koje primijenjuje samoproglašeno Kosovo uzrok smanjenja izvoza za 105 miliona KM.
Komentarišući uvoz u BiH koji je u devet mjeseci veći za 334 miliona KM u odnosu na isti period lani, Hasićeva je navela da je jedan od razloga i variranje cijena nafte i njenih derivata na svjetskom tržištu.
Ona je dodala da BiH najviše izvozi u EU – 72,8 odsto od ukupne vrijednosti izvoza, zatim u zemlje Cefte 15,9 odsto, a u ostale zemlje 14,3 odsto.
BiH najviše uvozi iz EU 68 odsto, iz zemalja Cefte 15,2 odsto, a iz ostalih zemalja 16,8 odsto.
“Ukupan izvoz u Cefta zemlje iznosio je 1,53 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 2,27 milijardi KM, te je ukupni trgovinski deficit bio 741 milion KM”, istakla je Hasićeva, te dodala da BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama Cefte, osim sa Srbijom, gdje je dostignuta pokrivenost uvoza izvozom od skoro 50 odsto.
Prema njenim riječima, ukupan izvoz BiH u Srbiju u devet mjeseci iznosio je 1,03 milijarde KM i veći je za osam odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 2,07 milijardi KM i povećan je za skoro pet odsto.
“Spoljnotrgovinska razmjena BiH sa zemljama Efte nije značajnije promijenjena u odnosu na prošlu godinu. Izvoz u ove zemlje iznosi tek 202 miliona KM, a uvoz u BiH oko 384 miliona KM. Izvoz je povećan za 15,5 odsto, a uvoz smanjen za 11,4 odsto”, navela je Hasićeva, te dodala da BiH sa ostalim tržištima najveći obim razmjene ostvaruje sa Turskom, SAD, Kinom, Rusijom.
Govoreći o agroindustrijskom sektoru, stručni saradnik u sektoru za makroekonomski sistem Komore Amila Šehić rekla je da je za devet mjeseci izvezeno proizvoda iz ovog sektora u ukupnoj vrijednosti od 615,6 miliona KM, što je manje za oko pet odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
“Proizvodi koji čine oko 50 odsto ukupnog izvoza su suncokretovo ulje, voće i prerađevine od voća, mlijeko i mliječni proizvodi, hljeb, peciva i kolači, brašno i drugli mlinski proizvodi, dok su top izvozna tržišta NJemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Crna Gora”, istakla je Šehićeva.
Prema njenim riječima, u BiH je uvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 2,4 milijarde KM, što je više za tri odsto u odnosu na prva tri kvartala prošle godine.
Govoreći o mlijeku i mliječnim proizvodima, ona je navela da je izvoz iznosio 18,1 milion KM, od čega se 55 odsto odnosi na UHT sterilizovano mlijeko i surutku koji imaju najnižu tržišnu vrijednost.
“Mijeka i mliječnih proizvoda smo uvezli u ukupnoj vrijednosti od 138,6 miliona KM, što predstavlja povećanje u odnosu na isti period prethodne godine, od čega je 66 odsto uvoza proizvoda od mlijeka, koji imaju do šest puta veću tržišnu vrijednost od UHT sterlizovanog mlijeka”, rekla je Šehićeva.
Kada je riječ o pivu, ona je rekla da pokrivenosti uvoza izvozom iznosi nepunih tri odsto, što pokazuje jako lošu poziciju domaćih u odnosu na strane pivare.
“I dalje su veliki uticaji niskih uvoznih cijena, tako da je prekomjerni uvoz piva u BiH prisutan 70 odsto. Cijena po jedinici hektolitra pada na 50 KM, dok u nekim evropskim zemljama je ta cijena oko 200 KM”, istakla je Šehićeva.
Tokom devet mjeseci, prema njenim riječima, izvezeno je voća i povrća ukupne vrijednosti od 122,4 miliona KM, a najviše se izvozi svježa šljiva, smrznuta i svježa malina, šumski plodovi, trešnja, kornišoni, paradajz, krompir.
Šehićeva je navela da se u BiH najviše uvozi tropsko voće, i to iz Turske, Irana, Tunisa i Saudijske Arabije, dok se banane najviše uvoze iz Slovenije, Ekvadora i Holandije.