Još niko nije odgovarao što svake dvije godine na našim izborima glasaju mrtvi. Saradnja institucija ili razvodnjavanje nadležnosti? Neažurnost ili zloupotreba podataka? Ususret još jednim izborima u BiH, istraživali smo – ko treba izbrisati imena mrtvih sa biračkih spiskova – da ne bi opet glasali.
Na Centralnom biračkom spisku BiH na 28. april 2020. godine evidentirano je 578 imena preminulih osoba. 985 je glasača koji imaju 100 i više godina. Tako imamo jednog 115-godišnjaka i više od 50 građana starijih od 110 godina. Svake izborne godine isti problemi.
– Komparacijom podataka uvidjeli smo da se među potpisima podrške političkim strankama ili kod registracije ovih birača iz inostranstva pojavljuju imena lica gdje imamo evidenciju da su preminula. Zbog toga smo mi išli s jednim sapštenjem u javnost i također smo se obratili nadležnom tužilaštvu BiH i SIPA-i – navodi član CIK-a BiH Suad Arnautović.
Brisanje imena umrlih sa biračkih spiskova počinje od matičnih ureda. Nakon prijavljivanja smrti osobe matičnim uredima, oni o tome obavještavaju nadležne MUP-ove. Iz Općine Novo Sarajevo, kao i iz MUP-a Kantona Sarajevo kazali su nam da se ovi podaci ažuriraju na dnevnoj osnovi. Ipak, preminuli se i dalje pojavljuju kao glasači.
– Najčešće su u pitanju naši državljani koji su preminuli van granica BiH, tako da njihovi bliski srodnici, koji su inače u obavezi da izvrše prijavu smrti, nisu evidentirali tu smrt, odnosno, nisu dostavili podatke o smrti – objašnjava Senada Hadžimehmedagić, pomoćnica ministra u Upravi administracije MUP-a KS-a.
Elektronski sistem postoji. Za njega je, ali samo tehnički, nadležna Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.
– Čim se evidentira smrt od strane nadležnih MUP-ova u evidenciji JMBG, prebivališta i boravišta po automatizmu se u evidenciji centralnog biračkog spiska oduzima pravo glasa. Agencija ima ključnu ulogu u tehničkom funkcionisanju sistema, ali evidenciju činjenice smrti unose nadležni organi na osnovu podataka o smrti iz matičnih ureda – ističe Amel Siječić, stručni savjetnik za odnose s javnošću IDEEA.
Dugi lanac nadležnosti, od obitelji preminulog, preko matičnih ureda, MUP-ova i IDEEA-e pa do Centralne izborne komisije ostavlja puno prostora za greške, namjerne ili slučajne.
Ime majke Fadila Ćerimagića iz Sarajeva se i 11 godina nakon njene smrti pojavilo na biračkom spisku na izborima 2018. godine. Obrazloženje koje je dobio jeste da njegovu majku vode kao mrtvu u Općini Stari Grad, a da je još uvijek živa, ali prema evidenciji Općine Centar. Sve procedure je, kaže, ispoštovao.
– Ako sam prijavio svoju majku, dobio smrtni list, šta sam još trebao? Nisam ni napravio smrtni list, oni su ukinuli penziju – priča on.
Iz CIK-a apeliraju na ažurnost matičnih ureda i MUP-ova, kao ključno rješenje ovog problema, a iz MUP-ova apeliraju na odgovornost srodnika, koji su dužni prijaviti smrt. U međuvremenu, opravdan je strah da će mrtvi opet glasati u inetersu neke političke opcije.