Hoće li se u bosanskom Ugljeviku spaljivati slovenski otpad?

0

Gradski čelnici Ljubljane pregovaraju s upravom Termoelektrane Ugljevik, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, o spaljivanju gotovo 110.000 tona otpada, što je zabrinulo ekologe da bi to moglo pogoršati ionako lošu ekološku sliku u zemlji, gdje godišnje umiru hiljade ljudi zbog onečišćenja zraka.

Iz gradske uprave Ljubljana provjeravaju mogućnosti odvoza približno 110.000 tona gorljive frakcije, predobrađenog otpada ili RDF-a, iz Regionalnog centara za reciklažu otpadaka u TE Ugljevik, koje bi tamo miješali s ugljem, prema pisanom odgovoru koji je Al Jazeera dobila iz kabineta ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića.

end of list

RDF [refuse-derived fuel] gorivo je proizvedeno od različitih vrsta otpada, kao što je komunalni čvrsti otpad, industrijski ili komercijalni otpad.

‘Nema interesa građana, već isključivo pojedinaca’

“To bi Ljubljani značilo upola nižu cijenu nego što je plaćamo sada, a ipak nešto višu cijenu od one koju smo prije četiri godine plaćali Beču dok smo RDF vozili na spaljivanje tamo“, prema istom odgovoru.

Za ljubljanski RDF zainteresirani su i u poduzeća Alumina iz Zvornika. U toku je provjera da li gorivo od otpadaka iz Ljubljane po veličini i sastavu odgovara procesu spaljivanja u pećima Alumine.

“Uz to smo provjeravali još ako je moguće na račun tih gorljivih frakcija od otpadaka za naše gradske zavode kupovati struju po puno nižoj cijeni od cijene na berzi.“

Ljubljanske vlasti odgovor očekuju do kraja mjeseca.

Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u organizaciji Aarhus, rekao je za Al Jazeeru da vlasti ne bi trebale dozvoliti da Bosna i Hercegovina postane spalionica evropskog otpada, čemu se teži, kako stvari sada stoje, i da takvi proslovi ne mogu biti u interesu građana, već isključivo interesi pojedinaca.

Kaže da ne postoji neškodljivo spaljivanje RDF otpada, što može biti dodatno problematično u uslovima Bosne i Hercegovine, gdje je poštivanja zakonskih procedura na niskim granama.

Žiško: Zašto bi BiH spaljivala evropski otpad?

Materijale koje prikupe u filterima nakon spaljivanja RDF-a moderne evropske spalionice odvoze na dodatno spaljivanje u spalionicama namijenjene za uništavanje opasnog otpada. Bosna i Hercegovina nema takve kapacitete, pa se ekolozi pribojavaju da bi taj otpad završavao na nepropisnim odlagalištima, dalje kontaminirajući vodu i tlo, direktno utječući na zdravlje ljudi.

Prema procjenama Svjetske banke, oko 3.300 ljudi u Bosni i Hercegovini prijevremeno umre od izloženosti zagađenju zraka svake godine, što je devet posto svih smrtnih slučajeva u zemlji. Hiljade drugih živi s povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima, a posebno su ugroženi stariji ljudi i djeca.

Premda rudnici uglja i elektrane pružaju unosne poslove za mnoge ljude u ekonomski nepovoljnim područjima, organizacija Human Rights Watch (HRW) u svom posljednjim izvještaju je pozvala lokalne vlade da razmotre odluku o produženju vijeka trajanja nekim termoelektranama, poput onih u Tuzli i Kakanju te, umjesto toga, ubrzaju prelazak na čistu energiju.

U drugom slučaju, Evropska energetska zajednica je, u saradnji s koalicijom nevladinih organizacija koje se bore protiv zagađenja, 2019. godine predstavila analizu u kojoj se navodi kako 16 termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana zagađuje regiju i Evropu više nego sve druge evropske elektrane na ugalj, kojih ima 250. Među najvećim zagađivačima na toj listi su termoelektrane Gacko, Tuzla, Kakanj i Ugljevik u Bosni i Hercegovini. Od četiri bosanskohercegovačke termoelektrane, najviše sumpor-dioksida u regiji emitirali su pogoni u Ugljeviku, prema podacima CEE Bankwatch mreža, objavljeni u junu ove godine.

“Zašto bi Bosna i Hercegovina spaljivala evropski otpad?“, upitao je Žiško, upozoravajući da se takvi projekti već rade u cementarama u Lukavcu i Kaknju.

‘Mi vama otpad, vi nama električnu energiju’

Iz TE Ugljevik za Al Jazeeru nisu odmah odgovorili na upit ima li ta termoelektrana osposobljena postrojenja za neškodljivo spaljivanje otpada koji bi stizao iz Ljubljane.

Čini se da su politički dogovor o spaljivanju otpada iz Ljubljane u Bosni i Hercegovini ranije postigli gradonačelnik Ljubljane i čelnik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

Tokom posjete Jankovića Banjoj Luci krajem septembra ove godine, gradonačelnik Ljubljanje je novinarima rekao da je s Dodikom razgovarao o spaljivanju otpada u Ugljeviku, kao i otkupu struje iz tog bosanskohercegovačkog entiteta po povoljnijim uslovima.

IZVOR: Armin Aljović / AL JAZEERA