Imajući u vidu razmjer masakra i razaranja koje je počinila izraelska vojska u Gazi, izraelski historičar čija je specijalizacija holokaust Amos Goldberg rekao je da je njegova zemlja „pretjerala sa zločinima“ u odgovoru na napad 7. oktobra 2023. i optužio ju je da je počinila genocid u Gazi.
U intervjuu za novine Le Monde, Goldberg je upitan kako može optužiti svoju zemlju za genocid u Gazi. Odgovorio je da mu je za to trebalo vremena jer je 7. oktobar bio šok, tragedija i užasan napad čiji razmjer ranije nije viđen, pa nije imao riječi kojima bi objasnio taj trenutak. Rekao je da je dobro razumio kontekst okupacije, aparthejda i opsade te da se time može objasniti ono što se dogodilo, ali zločini poput ovih ne mogu se opravdati.
Nakon spomenutog napada počelo je intenzivno izraelsko bombardiranje te je u roku od nekoliko sedmica poginulo hiljade civila u Gazi. Diskurs o genocidu se pojavio i postao dominantan u medijima, javnom mnijenju i političkom prostoru, a ogleda se u izjavama: ministra odbrane Yoava Gallanta: „Moramo ih (Palestince) eliminirati jer su to ljudske životinje“; predsjednika Isaaca Herzoga: „Cijela nacija je odgovorna“; ministra baštine Amichaija Eliyahua: „Moramo baciti nuklearnu bombu na Gazu“; ministra poljoprivrede Avija Dichtera: „Ovo je Nakba Gaze 2023.“, aludirajući na Nakbu tokom rata 1948. godine, kada je protjerano 700 hiljada Palestinaca.
Osuda izraelskog diskursa
U nastavku intervjua sa Stephanie Le Bars, historičar je rekao: „Ove riječi su bile toliko šokantne da nisam znao šta da kažem.“ Uistinu, on i još pedeset akademika specijaliziranih za holokaust i judaizam potpisali su pismo u kojem su pozvali na osudu diskursa u Izraelu, izravnog ili neizravnog, koji poziva na genocid u Gazi.
„Svjestan da se pred našim očima odvija ogromna humanitarna i politička katastrofa, počeo sam pisati i napisao tekst na hebrejskom naslovljen ‘Da, to je genocid’“, rekao je historičar. Ovaj tekst preveden je na engleski jezik i pročitali su ga mnogi ljudi širom svijeta.
Na pitanje kako je mogao optužiti državu koja je „nastala kao odgovor na holokaust“, odgovorio je da je to krajnje bolno. Krivi svoje društvo i sebe, godinama se bori protiv okupacije i aparthejda, svjestan da je Izrael počinio zločine na okupiranim teritorijama, ali nikada nije mogao zamisliti da će doći do ovog nivoa krvoprolića i okrutnosti, čak ni nakon 7. oktobra.
Prekoračenje praga genocida
Iako, kako sam kaže, nije pravni stručnjak, uvjeren je, kao i mnogi pravni stručnjaci širom svijeta, da je Izrael prekoračio prag genocida. Međunarodni sud pravde potvrdio je da je optužba za genocid „razumna“, a to je potvrdila i Francesca Albanese, specijalna izvjestiteljka UN-a za okupirane teritorije, kao i stotine akademika i pravnika u otvorenim pismima koje su potpisali.
Historičar tvrdi da je ono što se dešava u Gazi genocid jer Gaze više nema, ta oblast je potpuno uništena. Svoju tvrdnju zasniva na količini i tempu nasumičnih ubistava, gađanju ogromnog broja nevinih ljudi, čak i na mjestima koja je Izrael označio kao sigurne zone, uništavanju domova i infrastrukture te skoro svih bolnica i univerziteta, masovnom raseljavanju, sistematskom izgladnjavanju te masovnoj dehumanizaciji ljudi.
Zaključio je da je upravo to imao u vidu Rafael Lemkin, poljski jevrejski pravnik koji je skovao termin „genocid“ i bio glavni inicijator osnivanja Međunarodnog suda pravde zbog prisustva razaranja, namjere i ponavljajućeg obrasca ekstremnog nasilja nad civilima. Preostaje da se vidi šta će Međunarodni sud pravde odlučiti u slučaju koji je Južnoafrička Republika pokrenula protiv Izraela.
Sumnje u ciljeve rata
Izraelski historičar je istakao da sve veći broj ljudi u Izraelu, iako ne koristi termin „genocid“, sumnja u logiku i ciljeve ovog rata i protivi se njegovom nastavku, dok je mali broj onih koji mu se protive s moralne osnove.
Ne možemo, smatra historičar, čekati odluku Međunarodnog suda pravde jer će tada već biti kasno za Palestince u Gazi, Izraelce, Libance i taoce. Zato se moramo usuditi reći da se dešava genocid jer imamo mnogo dokaza, čak i prije odluke suda. U suprotnom, koja je korist od retroaktivnog iskaza: „Da, to je, zaista, bio genocid.“
„Mislim da postoji velika šansa da Međunarodni sud pravde prizna zločin genocida ili barem djela genocida, kao što je napad na bolnicu Al-Shifa ili namjerno izgladnjivanje stotine hiljada ljudi. Za one koji ne vjeruju da je ovo genocid, želim dodati da su, u svakom slučaju, počinjeni teški ratni zločini i zločini protiv čovječnosti“, rekao je Goldberg.
Prijetnja opstanku Palestinaca
Na pitanje o povratku egzistencijalnih strahova kod obje strane – straha od holokausta za Jevreje i straha od nakbe za Palestince – historičar je odgovorio da ovdje nema ni najmanje mjesta za poređenje. Ovo nije holokaust za Jevreje jer Izrael ima jednu od najjačih vojski na svijetu, dok je ovo, zaista, druga nakba za Palestince jer žive u krajnje bolnim uvjetima koji prijete njihovom opstanku.
Kada je riječ o dehumanizaciji kod obje strane, odbio je govoriti o palestinskom društvu jer to nije područje njegove stručnosti. Ukazao je na to da ratovi uvijek uzrokuju dehumanizaciju druge strane te istakao da Izrael ne može opravdati nakbu, okupaciju, aparthejd i sada genocid u Gazi bez dehumanizacije Palestinaca.
Na pitanje o njegovim očekivanjima za naredne godine, historičar je odgovorio: „Krv. Krv. Krv. Vidim samo strašnu budućnost. Međutim, moramo se držati uzajamne ljudskosti i nadati se da će se jednog dana stvari promijeniti, iako za sada ne vidim nikakve naznake za to”, prenosi Al Jazeera.