Načelo “legitimnog političkog predstavljanja”, o kojem je raspravljano u kontekstu reforme Izbornog zakona, moglo bi produbiti podjelu Bosne i Hercegovine i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda, službeni je stav njemačke vlade.
Miguel Berger, državni sekretar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, rekao je to u odgovoru na pitanje Manuela Sarrazina, zastupnika Zelenih u Bundestagu.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine, podržana aktuelnim vlastima susjedne Hrvatske, buduće izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine uslovljava na način da predstavnike hrvatskog naroda u zakonodavna tijela te zemlje mogu izabrati samo oni glasači iz dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati kao narod u brojčanoj većini u odnosu na druga dva naroda, Bošnjake i Srbe, što građanske stranke vidi kao etničku podjelu Bosne i Hercegovine i učvršćivanje političke moći HDZ-a BiH.
U odgovoru njemačke vlade se navodi da Berlin zagovara neophodni proces reformi u Bosni i Hercegovini i podržavae izglede za pristupanje Evropskoj uniji, ali odbacuje nove etničke podjele u toj zemlji.
Okončati postojeću diskriminaciju
“To posebno uključuje reformu Izbornog zakona, koja je ključni element od 14 temeljnih prioriteta koje je Evropska komisija formulirala 2019. godine“, piše u odgovoru koji je na društvenim mrežema objavio Democratization Policy Council.
“Kako bi se okončala postojeća diskriminacija u pogledu prava kandidiranja za taj dio populacije, koji se ne pripisuje jednom od tri konstitutivna naroda navedena u Dejtonskom mirovnom sporazumu, iz perspektive Savezne vlade, provedba presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić-Finci’ iz 2009. godine mora biti dio odgovarajuće ustavne promjene. Glavni politički cilj trebao bi biti prevladavanje etničkih podjela u zemlji, a u tu svrhu Savezna vlada odlučno zagovara akciju aktera koji su uključeni u procese u Bosni i Hercegovini te napore evropskih partnera. Prema mišljenju Savezne vlade, načelo ‘legitimnog političkog predstavljanja’, o kojem je raspravljano u kontekstu reforme Izbornog zakona, moglo bi produbiti podjelu Bosne i Hercegovine i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda”.
Više od dvije i po godine nakon održanih općih izbora nije formirana nova vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, koju HDZ BiH uslovljava izmjenama Izbornog zakona po načelima “legitimnog predstavljanja“.