01.03.2024.
HomeLifestyleEkrani negativno utječu na razvoj beba i male djece

Ekrani negativno utječu na razvoj beba i male djece

Kod beba i male djece predugo izložene televiziji ili gledanju videa povećava se rizik da će pokazivati atipična ponašanja u vezi sa osjetilima, kao što su odsutnost i nezainteresiranost za aktivnosti, zaključak je nove studije Medicinskog fakulteta Drexel u Philadelphiji.

Nova studija objavljena je u januaru 2024. u časopisu JAMA Pediatrics. Prema istraživačima, djeca koja su izložena većem gledanju televizije do svog drugog rođendana imala su veću vjerovatnoću da razviju atipična ponašanja u vezi sa procesuiranjem osjetila, kao što su manja osjetljivost ili sporiji odgovor na stimulanse, poput poziva po imenu.

Vještine procesuiranja osjetila odražavaju sposobnost tijela da efikasno i odgovarajuće reaguje na informacije i stimulanse koje prima putem svojih osjetilnih sistema, kao što su ono što dijete čuje, vidi, dodiruje i kuša.

Rano izlaganje ekranima povećava rizik od hiperpovezanosti mozga

Američki tim je koristio podatke iz razdoblja 2011-2014. o gledanju televizije ili videa kod beba i malene djece sa 12, 18 i 24 mjeseca starosti iz Nacionalnog studijskog programa za djecu koji je uključio 1.471 dijete.

Rezultati sugerišu kako je sa 12 mjeseci, bilo koja izloženost ekranu povezana sa 105% većom vjerovatnoćom pokazivanja atipičnih ponašanja. Svaki dodatni sat dnevnog vremena provedenog pred ekranom povezan je sa 23% povećanim izgledima pokazivanja atipičnih ponašanja.

Rezultati doprinose rastućem popisu zabrinjavajućih zdravstvenih i razvojnih ishoda povezanih s vremenom provedenim pred ekranom kod beba i malene djece, uključujući kašnjenje u jeziku, poremećaj autističnog spektra, poteškoće u ponašanju, problemi sa snom, problemi s pažnjom i kašnjenje u rješavanju problema.

„Ova veza može imati važne implikacije za poremećaj deficita pažnje i hiperaktivnost, kao i za autizam, budući da je atipično procesiranje osjetila mnogo prisutnije u ovim populacijama”, rekla je glavna autorica rada Karen Heffler, doktorica medicine, docentica psihijatrije na Medicinskom fakultetu Drexel.

„Ponavljajuće ponašanje, kao što je viđeno kod poremećaja iz autističnog spektra, visoko je povezano s atipičnim procesiranjem osjetila. Budući rad može utvrditi da li rano izlaganje ekranima može potaknuti senzornu hiperpovezanost mozga viđenu kod poremećaja autističnog spektra”, dodala je.

„Razmatrajući ovu povezanost između dugog vremena provedenog pred ekranom i rastuće liste razvojnih i ponašajnih problema, moglo bi biti korisno da mala djeca koja pokazuju ove simptome prođu kroz period smanjenja vremena pred ekranom, zajedno s praksama procesuiranja osjetila koje sprovode radni terapeuti”, rekla je Heffler.

Američka akademija pedijatara (AAP) odvraća od vremena pred ekranom za bebe mlađe od 18-24 mjeseca. Video razgovor uživo se smatra prihvatljivim prema AAP-u, jer može biti koristi od interakcije koja se odvija.

AAP preporučuje ograničavanje upotrebe digitalnih medija za djecu od 2 do 5 godina na tipično ne više od 1 sat dnevno.

Djeca mlađa od 3 godine u BiH provedu preko sat vremena dnevno za ekranima

Prema istraživanju objavljenom 2020. godini koje su radili UNICEF BiH i Regulatorna agencija za komunikacije, 50,8% djece u dobi 0-3 godine ide na internet tako što im roditelji to omoguće. Pri tome najviše prate sadržaje na pametnim telefonima (64,2%) i na Smart TV (10,2%).

U ovom istraživanju je otkriveno kako roditelji djece uzrasta 0-3 godina navode da dvije trećine njih svakodnevno gleda TV program (sedam od deset djece -68%), četvrtina koristi mobilni telefon ili smartphone (troje od deset djece – 26%), a više od desetine (14%) ide na internet.

„Podaci iz našeg istraživanja ukazuju na to da djeca u BiH već u najranijem uzrastu relativno dosta vremena provode uz medije, prema navodima roditelja dvije trećine ih svakodnevno gleda TV, i to prosječno nešto manje od sat i po dnevno. Polovina djece gleda programa uglavnom ili isključivo na maternjem jeziku, dok 28% djece uzrasta od 0-3 godine gleda isključivo sadržaje na nematernjem jeziku. Samo 10% roditelja smatra da korištenje medija i drugih ekrana ima negativan uticaj na fizičku dobrobit djeteta”, kazala je za Glas Amerike Lea Čengić, šefica odsjeka za sadržaje i medijsku pismenost u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK).

Roditeljski podaci u spomenutom istraživanju za uzrasne kategorije djece uzrasta 0-3 i 4-6 pokazuju da ona najviše vremena dnevno provedu gledajući TV program i to čak sat i 21 minutu, što je više od preporuke AAP.

Polazeći od ovih rezultata, Agencija je u saradnji sa Mediacentrom Sarajevo okupila multidisciplinarni tim stručnjaka za razvoj djeteta, odgoj i komunikacije koji je izradio Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom.
Ove smjernice su namijenjene prevashodno roditeljima, starateljima i drugima koji brinu o djeci, ali i nastavnicima, odgajateljima, pedagozima, psiholozima, psihoterapeutima i zdravstvenim radnicima kao podrška njihovim nastojanjima da osiguraju uživanje prava djeteta i razvoj zdravih medijskih navika djece.

„U smjenicama je roditeljima ponuđen uporedni pregled zvaničnih preporuka za vrijeme pred ekranima za djecu u različitim zemljama, te pojašnjenje na koji način medijski sadžaji i korštenje ekrana mogu potencijalno imati negativan uticaj na razvoj i dobrobit djeteta. Odgovornost za dobrobit djeteta u medijskom okruženju dijele regulator, kreatori medijskog sadržaja i roditelji, te je jako bitno da oni budu i adekvatno informisani kako bi mogli donijeti odgovarajuće odluke za svoje dijete”, istakla je Čengić.

Piše: jelena Kalinić / VOA

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti