Na kraju prvog kvartala ove godine javni dug Hrvatske iznosio je 49,2 milijardi eura što je 2,2 milijarde eura više u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.
U isto vrijeme, javni dug BiH iznosio je 6,5 milijardi eura i za oko 70 miliona eura je veći nego u isto vrijeme godinu ranije.
Javni dug Srbije premašio je 38 milijardi eura, što je 50 odsto bruto domaćeg proizvoda.
BiH ima i znatno povoljniju strukturu javnog duga u poređenju s Hrvatskom.
U strukturi javnog duga Hrvatske prevladavaju obveznice na koje se odnosi oko 65 posto duga. Slijede krediti i depoziti (s oko 30 posto) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri.
U skutrukturi javnog duga BiH dominiraju dugorčni krediti, skoro 70 posto, dok na dugoročne i kratkoročne vrijednosne papire, obveznice i trezorske zapise, otpada oko 30 posto javnog duga.
Bruto domaći proizvod Hrvatske iznosi 76,5 milijardi eura te je udio javnog duga u BDP-u 63,3 posto, što je znanto bolje od EU prosjeka koji iznosi 81 posto.
Bruto domaći proizvod BiH iznosi 25,7 milijardi eura, što znači da udio javogog duga u BDP-u iznosi svega 25 posto. To svrstava BiH u red najmanje zaduženih država Evrope.
Grčka je i dalje najzaduženija država u Evropi sa dugom koji je više nego jedan i po puta veći od BDP. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za 37,3 posto, a u grupi zemalja s javnim dugom nešto većim od BDP-a nalazi se još i Francuska, Španija te Belgija.