„Da li Rusija otvara drugi front na Balkanu?” – naslov je koji donosi švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung. Novinar Andreas Ernst piše: „U poslednjih deset godina, spor između Srbije i Kosova stalno se iznova rasplamsavao. Okidač su bili najčešće novi pogranični režimi za osobe ili robu. No, i za toga je uvijek – a tako je i sada u konfliktu oko putnih isprava – bio nerazjašnjen odnos Beograda i Prištine.“
„Srbija i dalje ne priznaje da se bivša južna pokrajina 2008. proglasila nezavisnom. Sporazum o normalizaciji koji su obje strane potpisale 2013, sproveden je samo sporadično. Umjesto toga, političari rutinski govore o opasnosti koja prijeti od druge strane i pomalo zveckaju oružjem. A onda se sve ponovo smiri. No, geopolitički okvir u kojem se odigravaju uvježbani konflikti, sada je promijenjen. Rat Moskve protiv Ukrajine i njegov neizvjestan ishod na Zapadu izazvali su osjećanje da opasnost preti i preko Balkana. Rusija izgleda kao Džoker koji bi mogao da utiče na mutnu situaciju.“
„Da li će Vladimir Putin na Balkanu otvoriti drugi front kako bi izbacio iz ravnoteže evropski otpor? To na prvi pogled ne izgleda nemoguće. Srpski predsjednik Vučić kategorički odbija da uvede sankcije Rusiji. A Moskva Srbiji isporučuje jevtiniji gas, dok drugima zavrće gasne slavine.“
„U srpskoj javnosti, ruski predsjednik i dalje uživa velike simpatije. Ona ovaj rat ne smatra agresijom, već tragičnim ratom između braće. Gledano iz te perspektive, u početku nije bio Putinov neoimperijalizam, već Amerika koja je sprovodila ekspanziju NATO ka Istoku sve do Ukrajine.“
„Putin, doduše, pokušava da iskoristi srpsku polugu, ali sa ograničenim uspjehom. On verbalno podržava srpsku stvar i daje popuste na gas, a ponekad i na oružje. Ali, Moskva Srbima ne vjeruje. I to s pravom. Jer, Vučić flertuje sa Rusima (i Kinezima) kako bi imao alternativu za približavanje EU – i istovremeno ostao interesantan za nju. U krajnjoj liniji, relativno stanje u zemlji i Vučićeva budućnost zavise od ekonomskih odnosa sa EU, a ne od ruskog gasa.“
„Situacija bi postala mnogo opasnija kada bi Rusija potčinila Ukrajinu – i kada bi odbrambeni front EU bio uzdrman. Ukoliko bi susjedi Srbije Mađarska i Bugarska izašli iz stroja i EU izgubila na težini kao regionalna sila poretka, bila bi otvorena vrata za opasno prestrojavanje na Balkanu. Ono u vrijeme velikosrpskih i velikoalbanskih pretenzija ne bi prošlo mirno – pa i bez direktnog miješanja Rusije.“
„Šta Evropa može da učini? Trebalo bi da učini sve da Ukrajina ne izgubi rat. Mora da spriječi da se sfera uticaja Rusije bitno proširi na Zapad. Evropski okvir poretka u koji je uklopljen Balkan mora biti očuvan. A unutar tog okvira, EU i SAD moraju da uzmu stvari u svoje ruke.“
„Pregovarački proces između Srbije i Kosova bi valjalo intenzivirati tako da se sprovede u djelo sporazum iz 2013. U Bosni, koja se raspada kao na usporenom snimku, mora se ići dalje sa reformom izbornog prava uz međunarodnu pomoć. Još važnija je dugoročna perspektiva: zemlje Zapadnog Balkana bi po ispunjavanju kataloga reformi hitno trebalo da budu primljene na zajedničko tržište EU. Time bi bio definitivno zatvoren prostor za one koji kvare igru“, piše novinar švajcarskog Noje cirher cajtunga Andreas Ernst.