Dok traju prepucavanja između stranaka koje čine vlast u Tuzlanskom kantonu i onih koji upravljaju procesima u Federaciji BiH oko vlasništva nad UKC Tuzla, ovo preduzeće se maćehinskim odnosom guši u dugovima.
Podsjećamo, Vlada FBiH je imenovala Upravni odbor UKC Tuzla, što je većina u TK protumačila kao nelegalan potez, pa su iz Uprave izbacili kadrove koje je imenovala Vlada FBiH. Opozicija u TK je poručila da se time UKC Tuzla prebaciti na status kantonalne bolnice. Pri tome su im pomogle i sve prethodne Uprave, koje su kršile Zakon na način da nivo FBiH nisu htjeli nikada upisati u sudski registar kao suosnivača bolnice.
Negativno poslovanje
Trenutni vršilac dužnosti direktora UKC Tuzla je kadar SDA iz Živinica Denijal Tulumović, koji je obnašao ranije funkciju premijera TK. Iz Ureda za reviziju institucija FBiH ističu da prilikom sastavljanja godišnjih finansijskih izvještaja Bolnica nije izvršila procjenu, niti objavila značajnu neizvjesnost u vezi stalnosti poslovanja.
– Na 31. 12. 2022. godine akumulirani gubitak do visine kapitala iz ranijeg perioda iznosio je 46.922.564 KM, ukupne obaveze 88.574.753 KM, od čega se na kratkoročne obaveze odnosi 63.190.865 KM, dok je tekuća imovina iznosila 34.397.992 KM. To ukazuje da Bolnica tekućim sredstvima nije u mogućnosti blagovremeno izmirivati dospjele obaveze. Ove okolnosti stvaraju sumnju u sposobnost Bolnice da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, što nije objavljeno u finansijskim izvještajima – navode iz Ureda za reviziju FBiH.
Višak rashoda nad prihodima u prošloj godini iznosio je 744.967 KM.
Iako je UKC Tuzla u ozbiljnim finansijskim problema stimulacije zaposlenicima su se dijelile mimo Kolektivnog ugovora, a nisu ni dokumentovane. Iako je manje novca potrošeno na plaće za skoro 400.000 KM u odnosu na 2021. godinu, ostale naknade zaposlenih su bile veće za više od 3 miliona KM.
Pomoćnici direktora su obračun i isplatu plaće dobijali odlukom Upravnog odbora, što je rezultiralo većim plaćama od dogovorenih, čime se još jednom prekršio Kolektivni ugovor, ističe Ured za reviziju FBiH.
Prekovremeni sati
I dok su neki dobijali više sredstava nego što to zaslužuju, drugi su imali više prekovremenih sati nego što to dozvoljava zakon. Dok su se neki častili, a neki sputavali, dugovi su rasli.
– Nisu provođene redovne mjere upravljanja rizikom likvidnosti shodno Zakonu o finansijskom poslovanju, što je dovelo do neblagovremenog izvršavanja novčanih obaveza. Na 31. 12. 2022. godine obaveze prema dobavljačima iznosile su 46.088.402 KM – naglašava Ured.
Ured pojašnjava i da javne nabavke nisu urađene na način da se osigura njihovo transparentno provođenje.
– Direktni postupci su pokretani, a da nisu bili planirani Planom javnih nabavki, niti su donesene posebne odluke o pokretanju postupka za nabavke ugovorene u najmanjem iznosu od 447.460 KM. Izvršeno je dijeljenje postupaka nabavki prehrambenih proizvoda, reagenasa i servisa medicinskih aparata i opreme. Prilikom nabavki lijekova i medicinskog potrošnog materijala ostvaren je promet veći od vrijednosti na koje su zaključeni okvirni sporazumi sa dobavljačima i vršene su nabavke u periodu između zaključivanja dva okvirna sporazuma, odnosno bez ugovora ili zaključenog okvirnog sporazuma. Izvršene su nabavke održavanja i popravke opreme dijelovima koji nisu bili predmet tenderske dokumentacije, niti okvirnog sporazuma – poručuje Ured.
Piše: Sedin Spahić / Dnevni Avaz