Süddeutsche Zeitung (SZ) iz Minhena piše: „Rukovodstvo Republike Srpske demonstriralo je svoju snagu paravojnom paradom na periferiji Sarajeva. 2000 pripadnika paravojnih formacija, policajaca i državnih službenika RS-a marširalo je u ponedjeljak Istočnim Sarajevom ispred lože sa predsjednikom entiteta Miloradom Dodikom i njegovim gostima. Defile je bio dio obilježavanja Dana RS. Hiljade Srba stajalo je pored puta i mahalo zastavama RS i susjedne Srbije. Ustavni sud BiH proglasio je paradu 9. januara neustavnom. Ona se sada po prvi put održala u Istočnom Sarajevu, malom području na istočnom rubu bh. prijestolnice, koje pripada RS.”
Njemački list pojašnjava kako je osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić 9. januara 1992. godine uz podršku ostatka Jugoslavije osnovao Republiku Srpsku. “U ratu koji je uslijedio, jugoslovenska i Vojska bosanskih Srba izvršila je genocid, masakre i protjerala bošnjačko i hrvatsko stanovništvo. Dodik godinama promoviše odvajanje RS od BiH, koju čine Republika Srpska i Federacija FBiH. Za bošnjačku većinu u Sarajevu, marš je predstavljao provokaciju. Tokom rata u BiH, grad je bio u surovoj opsadi više od tri godine. Parada je održana na manje od 500 metara od granice između entiteta. U VIP galeriji sjedeo je i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić. Predsjednik Aleksandar Vučić poslao je sina Danila. Američka ambasada u Sarajevu osudila je marš i Dodikovu politiku secesije”, navodi Süddeutsche Zeitung iz Minhena.
Stanovnici Sarajeva sjetili se opsade
Tageszeitung iz Berlina najprije konstatuje kako su se mnogi stanovnici Sarajeva, kada su gledali kako marširaju vojnici u njegovom istočnom dijelu, morali sjetili rata, kada je grad, u kojem je poginulo 11.000 ljudi, „bio pod opsadom srpskih trupa od 1992. do 1996. godine, granatiran i odsječen od spoljnog svijeta”.
Potom piše kako su „srpski nacionalisti 9. januara 1992. godine osnivanjem Republike Srpske u Bosni i Hercegovini poslali objavu rata nesrpskom stanovništvu, koje su činili Bošnjaci, Hrvati i druge etničke grupe”. „Ovaj datum predstavljao je zamah ka razornom ratu sa više od 100.000 žrtava i zločinima etničkog čišćenja koje su izvršili uglavnom Srbi a ratni zločinci tog vremena i danas se poštuju kao ratni heroji”.
TAZ dodaje kako je obilježavanje 9. januara, uključujući i vojnu paradu, zasnovano na „nasilnom protjerivanju svih nesrpskih stanovnika na područjima BiH, okupiranim od strane srpske paravojne milicije i vojske”. Zbog toga je ovaj “praznik” od strane Ustavnog suda BiH okarakterisan kao nezakonit, ali to ne smeta srpskom nacionalističkom lideru Miloradu Dodiku da iskoristi taj dan za svoje ciljeve.
Dodik “iskoristio Slavu”
„Naime, srpske porodice slavu slave 9. januara, poslije pravoslavnog Božića. Međutim, nacionalistički vrh je vješto sebi prisvojio ovaj datum: od 2015. tradicionalna porodična slava je pretvorena u praznik odnosno Dan Republike Srpske u BiH i više ne sugeriše jedinstvo porodice, već jedinstvo srpskog naroda u cjelini”, piše TAZ.
U članku se kaže i kako Dodik ne samo da želi pokazati svoju moć vojnom paradom ostalim grupama stanovništva u BiH, već i Evropi i SAD. U tu svrhu je još u nedjelju odlikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji mu je veliki uzor, najvišim ordenom RS. Pri tom, „Dodik računa na podršku Moskve njegovim planovima za otcjepljenje”, piše TAZ i pojašnjava koji interes u svemu tome ima predsjednik Rusije.
„Za Putina, imati uticaj na RS znači imati uticaj na tok stvari na Balkanu u cjelini. Veza sa Republikom Srpskom posljednjih godina sistematski se širi, od preuzimanja naftne industrije u Bosanskom Brodu do obuke srpskih policijskih snaga”, nastavlja TAZ.
„Po mišljenju Zapadnih vojnih stručnjaka, ove takozvane antiterorističke jedinice RS-a mogle bi se vrlo brzo pretvoriti u vojsku – što je važan korak ka odvajanju Republike Srpske” od BiH.
„Dodik računa da će Srbi, koji čine trećinu regularne Vojske BiH, kad-tad preći u trupe Republike Srpske. A njihovim raspoređivanjem u Sarajevu u blizini kasarne evropskih interventnih snaga Eufora i NATO-ureda na Butmiru, Dodik je pokazao kako ne bježi ni od ovakve provokacije”, zaključuje Tageszeitung iz Berlina.
“Putinov prijatelj traži otcjepljenje”
Portal njemačkog kanala ntv u članku “Putinov prijatelj traži otcjepljenje” piše kako Dodik “stilizira RS u republiku slobode i mira”, dok ARD-Tagesschau – portal prvog programa njemačke televizije, navodi kako je na paradi u Istočnom Sarajevu marširala i „podgrupa nacionalističke motociklističke bande “Noćni vukovi”, koja svoje porijeklo ima u Rusiji”. Potom se osvrće na reakcije građana.
Ljudi u Sarajevu sa pretežno bošnjačkim stanovništvom „samo su glavom odmahivali na nacionalistički performans snaga bezbjednosti RS. „Ne mislim ništa o tome. Zavaravaju ovaj narod. Pokušavaju od entiteta da naprave državu. Ali to se neće desiti. Ova proslava se održava samo da stvori napetost i zastraši ljude”, citira ARD-Tagesschau jednog prolaznika.
Piše i kako u srpskoj četvrti grada mnogi nisu željeli da komentarišu paradu. Samo je jedan mladić pokazao oduševljenje. “Vidim u tome samo sve najbolje! Ovo je dan života za Srbe na ovim prostorima. Bez ovog dana ne bi nas ovdje bilo.”
Portal ARD-a dodaje i kako je, s obzirom da je 9. januar neustavna proslava, više organizacija podnijelo tužbe protiv predsjednika RS Milorada Dodika i opština Banjaluke i Istočnog Sarajeva.
“Lagano ali sigurno razbijanje Bosne i Hercegovine”
„I žrtve genocida traže sankcije protiv Dodika”, kaže se dalje u tekstu ARD-a a taj zahtjev su uputili visokom predstavniku za BiH, Nijemcu Christianu Schmidtu. On opet 9. januar vidio samo kao dio većeg problema. „Zabrinut sam zbog 9. januara, ali i zbog odluke banjalučkog parlamenta da krene putem suprotstavljanja sudskim i državnim odlukama. Dakle, riječ je o postepenom razbijanju Bosne i Hercegovine. To je, po mom mišljenju, istinski problem”, prenosi ARD-Tagesschau i zaključuje „Schmidt je obećao punu podršku Državnom tužilaštvu u istrazi u vezi sa paradom. On smatra da je za obuzdavanje secesionističkih tendencija potrebno djelovanje međunarodne zajednica, prije svega Evropske unije”.
Priredila: Jasmina Rose / DW