01.03.2024.
HomeNovostiDer Standard: Kako HDZ preko EU ponovo pokušava postići svoj cilj u...

Der Standard: Kako HDZ preko EU ponovo pokušava postići svoj cilj u BiH

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen došla u ponedjeljak u Bosnu i Hercegovinu u društvu nizozemskog premijera Marka Ruttea, koji želi postati generalni sekretar NATO-a, te hrvatskog premijera Andreja Plenkovića “čija se vlada već godinama miješa u politiku susjedne Bosne i Hercegovine”, piše austrijski Der Standard.

“Ovo uplitanje se događa prvenstveno preko hrvatske nacionalističke stranke HDZ, koja je na prošlim parlamentarnim izborima u Bosni i Hercegovini dobila 8,75 posto glasova, ali preko svoje konzervativne sestrinske stranke HDZ u Hrvatskoj ima značajan utjecaj na bosanskohercegovačku politiku unutar EU, ali također u uredu visokog predstavnika Christiana Schmidta”, navodi ovaj austrijski list.

Lobiranje

Der Standard navodi da je “uplitanje i permanentno lobiranje” HDZ-a unutar EU i u Uredu visokog predstavnika (OHR) dovelo do toga da EU i Schmidt žele provesti zakonske promjene na zahtjev HDZ-a i da su to već učinili. Zatim se objašnjava da je Schmidt 2022. godine, na zahtjev HDZ-a, retroaktivno promijenio izborni zakon na dan izbora što je dovelo do situacije “da je vlada bez HDZ-a postala nemoguća”. Ističe se da je Schmidt član bavarske CSU, da je Von der Leyen iz njemačke CDU-a, te da su te stranke zajedno s HDZ-om dio Evropske narodne stranke.

Navodi se da HDZ želi postići daljnje promjene u svoju korist u Bosni i Hercegovini, konkretno, po pitanju izbora za tročlano državno Predsjedništvo. Objašnjava se da je do sada bilo moguće “da u državno Predsjedništvo bude izabran nenacionalista poput Željka Komšića, koji se zalaže za interese svih građana mimo njihove takozvane nacionalne pripadnosti”.

Međutim, HDZ želi da se ubuduće hrvatski član državnog Predsjedništva može birati samo iz HDZ-a, odnosno iz krugova nacionalističkih Hrvata. Šef hercegovačkog HDZ-a Dragan Čović predložio je u ponedjeljak da hrvatski kandidat za predsjednika države ubuduće mora biti prvi u najmanje tri od pet kantona u kojima žive Hrvati, odnosno u kojima je HDZ jak”, navodi se.

Pristup EU “još uvijek u zvijezdama”

Novinarka Adelheid Wolfl ističe da HDZ “već godinama dobija podršku EU za svoj zahtjev da se da prednost kandidatu HDZ-a”, iako, prema Ustavnom sudu BiH, članovi Predsjedništva BiH ne bi trebali predstavljati tri etničke grupe, nego sve građani bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Sada HDZ još jednom pokušava postići svoj cilj. Predstavnici bosanskohercegovačke vlasti sastali su se 18. januara u Laktašima, domu separatističkog prokremaljskog političara Milorada Dodika, čija je stranka SNSD dio koalicije. Vlada je nakon sastanka saopštila da je napravila značajan napredak u pregovorima o izmjenama izbornog zakona i da će to pitanje finalizirati u februaru”, navodi ona.

Dalje objašnjava da se unutar EU razmišlja o pokretanju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, što bi rezultiralo time da ta zemlja dobije više novca iz fondova EU.

Istinska pristupna opcija je još uvijek u zvijezdama, jer s obzirom na to da pregovori sa Crnom Gorom traju već dvanaest godina i jedva da je nešto napredovalo, rijetko ko na Balkanu vjeruje da je EU zaista ozbiljna”, ističe ona.

“EU vidi OHR kao konkurenciju”

Prema pisanju ovog austrijskog lista, Italija se snažno zalaže za početak pristupnih pregovora, ali druge države EU to koče jer je Bosna i Hercegovina ispunila tek nekoliko potrebnih uslova. Dodaje se da to ima veze i sa djelovanjem Dodika i njegovog SNSD-a.

Wolfl navodi da je Dodiki protiv tehničkih mjera protiv izborne prevare koje bi Schmidt želio provesti.

U tome Dodika podržava HDZ, a indirektno EU, koja također ne želi da Schmidt interveniše. Jednu ulogu igra i činjenica da predstavnici EU kancelariju visokog predstavnika vide kao konkurenciju. Unutar EU je, pored Hrvatske, i Mađarska vrlo aktivna na Balkanu”, navodi se.

Kontroverzno preuzimanje komande EUFOR-a

Mađarski general László Sticz ove sedmice preuzima komandu nad trupama Eufora u Bosni i Hercegovini, koje su posljednjih godina predvodili Austrijanci. Kako navodi Wolfl, time Austrija gubi uticaj na Balkanu, a činjenica da Mađarska preuzuima komandu je sama po sebi “kontroverzna” jer je “mađarski režim pod antizapadnim populistom Viktorom Orbanom u savezu sa srpskim nacionalistima u Srbiji, ali i u Bosni i Hercegovini”.

Dalje ističe da je na neustavni praznik 9. januara u bh. entitetu Republici Srpskoj (RS) Dodik odlikovao Orbana najvišim ordenom RS-a.

Tog dana skandal je izazvao i austrijski Eufor vojnik. Muškarac je prisustvovao obilježavanju neustavnog Dana RS u Spomen sobi poginulim pripadnicima Vojske RS u Milićima i u ruci je držao svijeću. Zbog ovog nedoličnog ponašanja vraćen je u Austriju”, navodi Wolfl.

Prijetnje otcjepljenjem

Kako navodi Wolfl, srpski nacionalisti od 1990-ih “pokušavaju da stvore Veliku Srbiju, odnosno da unište ili potkopaju države Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo”, te je na posljednjoj paradi 9. januara, bivši šef srpske obavještajne službe Aleksandar Vulin rekao je da treba učiniti da granice između Srba u regionu nestanu.

Dodik godinama prijeti otcjepljenjem Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Wolfl podsjeća da su nedavno mediji objavili da je norveški ambasador u Bosni i Hercegovini Olav Reinertsen rekao bh. ministru odbrane Zukanu Helezu da Bosna i Hercegovina ne može računati na veliku pomoć Zapada u slučaju otcjepljenja RS.

Jedan od scenarija o kojem se raspravlja je da bi Kremlj mogao podržati takvu secesiju. Dodik je nedavno izjavio da želi da proglasi “nezavisnost” Republike Srpske tokom prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa i sada žali što to nije učinio. Nedavno je ponovo zaprijetio da će otcijepiti RS ako Schmidt donese odluku o neriješenom pitanju državnog vlasništva”, piše Wolfl.

Krhka situacija

Ona također navodi da različite odluke u vezi sa snabdijevanjem gasom u zemlji “također pokazuju koliko je situacija krhka”.

SAD i druge zapadne sile žele da Bosna i Hercegovina postane nezavisna od ruskog gasa. Zbog toga je pušten u rad priključak na gasovod koji prolazi kroz Albaniju i Hrvatsku i kojim se transportuje azerbejdžanski gas. Ali sadašnja vlast u Bosni i Hercegovini, koju su sastavili prvenstveno američke diplomate, još se nije odlučila za taj projekat, iako na to poziva čak i američki državni sekretar Antony Blinken”, piše ona.

Za razliku od toga, već je odobreno priključenje na gasovod sa ruskim gasom za Srbiju. Ovaj primjer pokazuje kako hrvatski nacionalisti HDZ-a pod Čovićem blisko sarađuju sa srpskim nacionalistima SNSD-a pod Dodikom i dominiraju u odlukama vlasti. Jer Čović je do sada blokirao priključak na neruski gas na jugu. Tvrdi da ne želi da sarajevska kompanija “BH gas” postane pokrovitelj projekta”, dodaje.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti