24.07.2024.
HomeSvijetDa li su životi pet milionera vrijedniji od 700 života stradalih migranata?

Da li su životi pet milionera vrijedniji od 700 života stradalih migranata?

Titan i Adriana su dva plovila izgubljena na moru, u razmaku od četiri dana i 4000 milja. O petorici muškaraca koji su izgubili život na Titanu čulo se u skoro svakoj zemlji širom svijeta. U međuvremenu, oko 700 poginulih koji su stradali kada je Adriana potonula kod obale Grčke, od kojih su mnogi bili žene i djeca, gotovo su i zaboravljeni. Putnici na Titanu bili su bogati; dvojica su bili milijarderi. Svaki je platio 250.000 dolara za avanturu života, zaron u dubinu, samo kako bi vidjeli olupine Titanica, tog “nepotopivog” putničkog broda koji je eto, ipak potonuo 1912. nakon što je udario u santu leda. Oni koji su bili nagurani na trošnom ribarskom brodu Adriana nisu tražili avanturu već utočište od rata, siromaštva, klimatskih promjena ili bilo koje od mnogih drugih po život opasnih kriza koje prisiljavaju ljude da bježe iz svojih domova samo s ruksakom na leđima. I oni su platili, ali trgovcima ljudima da ih prevezu iz Libije u Evropu.

Možda je najuočljivija razlika između ove dvije katastrofe bila u tome kako je svijet reagirao na njih. Vlade su gotovo odmah potrošile milione na operaciju potrage i spašavanja kako bi pronašle Titan, podmornicu topljenu negdje u sjevernom Atlantiku, duboko ispod područja dvostruko većeg od Connecticuta. Svjetski mediji su kontinuirano izvještavali o operaciji potrage, odbrojavajući sate odnosno količinu kisika za koju se pretpostavljalo da oni u podmornici imaju na raspolaganju. Američka obalska straža i mornarica i kanadska vlada poslali su avione i čamce u područje potrage. Francuska i Kanada su rasporedile dubokomorske robote. Ljudi širom svijeta su gledali i čekali bez daha.

U međuvremenu, u Grčkoj, zvaničnici su znali tačnu lokaciju prenatrpane i pokvarene Adriane. Na vidjelo izlaze šokantni detalji njegovog potonuća 14. juna. Izjave iz prve ruke, objavljene u El Paisu, sugeriraju da je grčka obalska straža mogla spasiti do 750 putnika sa osuđenom brodu, ali se odlučila da to ne učini.

El Pais je objavio:

“Grčke vlasti su bile svjesne prisustva broda od 11 sati ujutro 13. juna i, osim što su ga držale pod nadzorom, naredile su dva broda u tom području da isporuče hranu i vodu prisutnima na Adriani. Nikada nisu aktivirali spasilačku akciju, uprkos uslovima u kojima je brod plovio, čak ni kada se brodski motor pokvario u 1:40 ujutro. Između 02:04 i 2:19 ujutro, stara metalna ribarska koćarica snažno se trznula, a zatim nestala i to pred očima grčke obalske straže. Još uvijek nije jasno šta se dogodilo, ali jedno je sigurno, more je ju u samo nekoliko minuta doslovno progutalo.”

Potonuće Adriane u 2:19 ujutro je morbidno uporedivoo s potonućem Titanika, koji je potonuo u 2:20 ujutro. Oba su potonula na dubini preko 12.000 stopa.

Većini ili svim Adrianinim, njih otprilike 100 preživjelih nisu pomogle grčke vlasti, već privatna jahta koja je odgovorila na poziv u pomoć. Među preživjelima bilo je 47 Sirijaca, 43 Egipćana, 12 Pakistanaca i dva Palestinca. Svi su bili muškarci, koji su putovali iznad palube. Stotine žena i djece, međutim, ostalo je zarobljeno ispod palube i potonulo s brodom.

„Šokirana sam alarmantnim nivoom tolerancije prema ozbiljnim kršenjima ljudskih prava prema izbjeglicama, azilantima i migrantima koji se razvio širom Evrope“, rekla je Dunja Mijatović, komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava, 19. juna, dan uoči Svjetskog dana izbjeglica. . “Prijave o kršenju ljudskih prava… sada su toliko česte da se jedva i bilježe u javnosti.”

Mijatović je dodala: „Prošlosedmični brodolom kod grčke obale još je jedan podsjetnik da su, uprkos brojnim upozorenjima, životi ljudi na moru i dalje ugroženi zbog nedovoljnog kapaciteta i koordinacije spašavanja, nedostatka sigurnih i legalnih ruta i solidarnosti, i kriminalizacija nevladinih organizacija koje pokušavaju da pruže pomoć u spašavanju života. Drugdje u Evropi, povlačenje na kopnenim i morskim granicama, nasilje nad izbjeglicama i migrantima, uskraćivanje pristupa azilu, uskraćivanje humanitarne pomoći i uznemiravanje branitelja izbjegličkih prava, su naširoko dokumentirani.”

Projekat Nestalih migranata Međunarodne organizacije za migracije broj mrtvih migranata na Mediteranu od 2014. do danas premašio je brojku od 27.000 Visoki komesar UN-a za ljudska prava procjenjuje da je blizu 1.200 ljudi poginulo u toku ove godine na opasnim morskim prijelazima u Španjolsku, Italiju i Grčku. Ove brojke koje su otprilike iste kao brojke onih koji su stradali na Titaniku, sigurno su mnogo veće. Vjeruje se da se samo ove sedmice 39 migranata utopilo u pokušaju da prelaska iz Maroka na španska Kanarska ostrva.

Katastrofe Titana i Adriane bile su veoma različite, ali obje su se mogle spriječiti. Svi putnici, bilo da su migranti ili milioneri, zaslužuju spas. Globalni odgovor na nestanak Titana trebao bi biti model kako odgovoriti i nevolje  brodova s migranatima.

federalna.ba/democracy.now

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti