Odredbe Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ne odnose se samo na negiranje genocida u Srebrenici.
Da su, primjera radi, ove odredbe bile ranije na snazi, lider HDZ-a BiH Dragan Čović i njegova stranačka ekipa bili bi kažnjeni zatvorskom kaznom zbog priređivanja svečanog dočeka u Busovači ratnom zločincu Dariju Kordiću osuđenom za masakr u Ahmićima.
Osuđen je na 25 godina zatvora zbog zločina nad bošnjačkim civilima kada je ubijeno 116 osoba, među kojima 32 žene i 11 djece. Nakon odležanih 17 godina, pušten je 2014. godine.
Pravo na prijevremeni otpust iz zatvora u Velikoj Britaniji ratni zločinac Jadranko Prlić steći će 2024. godine. Prlić, jedan od čelnika UZP-ovske Herceg-Bosne, osuđen je u Hagu na 25 godina zatvora.
Jazuk za Čovića i ekipu, ali Prlića neće moći dočekati kao što su Kordića, u suprotnom će završiti iza rešetaka.
Također, i Čovićeva izjava da je “haška presuda UZP-ovskoj šestorki zločinačka”, koju je izrekao 2017. godine, bila bi sudski procesuirana da je kojim slučajem Krivični zakon BiH tada bio izmijenjen.
Podsjetimo i da je krajem 2017. godine (između dva putovanja u Brisel), Čović zbog haške presude za udruženi zločinački poduhvat (UZP) iz Zagreba prijetio da će evropski put biti na “čekanju” sve dok se ne izbori za svakog časnog pripadnika HVO-a.
A šta sad da radi “nositelj europskih vrijednosti”, i nakon nametanja odredbi Krivičnog zakona BiH i poruka iz Brisela da glorifikacija ratnih zločinaca i pokušaji revidiranja historije nemaju mjesta u Evropskoj uniji?