15.07.2024.
HomeNovostiČetiri smrtonosna oružja koja su nanijela udarac Rusiji u Ukrajini

Četiri smrtonosna oružja koja su nanijela udarac Rusiji u Ukrajini

Zapadne pošiljke oružja u Ukrajinu počele su pristizati otkako je počeo ruski napad na tu državu krajem februara ove godine. Dok Kijev nastavlja tražiti da se poveća količina i kvaliteta tog oružja, Rusija se ne prestaje žaliti da Zapad koristi Ukrajinu kao bojno polje protiv nje i da opskrbljuje tu zemlju raznim vrstama naprednog oružja.

Iako Moskva u svojim saopćenjima gotovo svakodnevno spominje napade na pošiljke stranog oružja koje Ukrajina ima, ona i dalje poziva Zapad da prestane opskrbljivati Kijev oružjem ako zaista želi okončati rat.

Ruske pritužbe zbog oružja koje Kijev dobija mogle su se čuti i u izjavama ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua, koji je spomenuo četiri vrste tog oružja u svom govoru na otvaranju Moskovske konferencije o međunarodnoj sigurnosti.

Procjene britanske obavještajne službe te medijski i vojni izvještaji pokazuju da se smanjila žestina ruskog napada na Ukrajinu i da povremeno usporava, a u drugim prilikama slabi, zahvaljujući oružju koje Kijev ima.

Ruski ministar odbrane je rekao kako je Zapad ispočetka opskrbljivao Kijev protivtenkovskim projektilima Javelin, zatim dronovima, a onda je prešao i na raketne bacače HIMARS i haubice. Naglasio je da njegova zemlja radi na tome da uništi to oružje.

O koje četiri vrste oružja je riječ i kakve su njihove mogućnosti? Je li to oružje zaista zaslužno za odvraćanje druge najmoćnije vojske na svijetu, koja ima naprednu vojnu industriju u raznim vrstama konvencionalnog i nekonvencionalnog oružja?

Rakete Javelin

Na samom početku ruskog napada na Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države (SAD) objavile su da su opskrbile ukrajinsku vojsku određenim količinama projektila Javelin i da su obučili ukrajinske vojnike kako da ih koriste.

Sjedinjene Američke Države su isporučile Ukrajini velike količine protutenkovskih projektila Javelin i protuzračnih projektila Stinger (Reuters)

Javelin su američke prijenosne navođene protivoklopne rakete koje funkcioniraju po principu “pucaj i zaboravi”, što znači da same prate metu nakon lansiranja. Poznate kompanije Raytheon i Lockheed Martin proizvode ih za američku vojsku. Raketa je ušla u upotrebu 1996. godine, a s lansirnom jedinicom teži 22,3 kilograma. Sama lansirna jedinica teži 6,4 kilograma. Efektivni domet gađanja je od 75 metara do 2.500 metara, a najveći domet gađanja je 4.750 metara.

Postoje dva načina na koji raketa može uništiti metu: prvi, direktan napad na otvorene mete, dok u drugom slučaju izvodi napade na ciljeve iza prepreka i tada raketa leti na odgovarajućoj visini (maksimalna visina 160 metara) kako bi zaobišla barijeru i potom udarila u metu.

Bespilotne letjelice

Na samom početku rata, Kijev se obratio Turskoj kako bi nabavio određeni broj bespilotnih letjelica Bayraktar TB2, koje imaju veliku ulogu u posljednjim ratovima u Nagorno-Karabahu, Siriji i Libiji.

Dronove Bayraktar TB2 proizvodi turska kompanija “Baykar”, koja radi u oblasti odbrane i avijacije od 1984. godine i spada u vodeće svjetske proizvođače bespilotnih letjelica.

Turski dron Bayraktar TB2 (Agencija Anadolija)

Kompanija Baykar, koja je prvi dron domeće proizvodnje počela izvoziti 2012. godine, potpisala je ugovore s 21 zemljom o prodaji letjelica Bayraktar TB2. Osim toga, radi i na proizvodnji brojnih drugih modela, posebno “Akincija”, velikih letjelica koji sadrže 100 računara, za razliku od Bayraktara TB 2, koji sadrži 40 računara.

Ukrajinska vojska od početka rata objavljuje snimke svojih bespilotnih letjelica koje gađaju položaje ruske vojske, vozila, tenkove i mjesta stacioniranja vojnika u brojnim gradovima, posebno u okolini glavnog grada Kijeva. Prema vojnim stručnjacima, Moskva je prestala napadati Kijev upravo zbog napada na ruske snage po rubovima grada.

Brojni volonteri u više evropskih zemalja pokrenuli su nekoliko akcija prikupljanja dobrovoljnih novčanih priloga za kupovinu bespilotnih letjelica Bayraktar koje bi se isporučile ukrajinskoj vojsci.

Dronovi se nazivaju “tihim ubicama” jer se kreću bez glasnog zvuka i mogu iznenaditi neprijatelja bombardirajući ga bez upozorenja.

Raketni sistemi HIMARS

HIMARS M142 je američki raketni bacač koji je razvijen kasnih 1970-ih, međutim američka vojska i marinci su ga zapravo počeli koristiti tek 2005.

Juna 2022. godine prva serija raketa HIMARS stigla je u Ukrajinu kako bi se koristile na frontu u regiji Donbas na istoku zemlje.

Sistem HIMARS je mobilna oružana jedinica koja može istovremeno ispaliti više precizno vođenih projektila.

Jedan lanser nosi šest GPS-navođenih projektila s dometom gotovo dvostruko većim od haubice M777, a ponovno punjenje je moguće za jednu minutu, te iziskuje mali broj članova osoblja koje ga poslužuje.

Opremljen je velikom kapsulom koja može nositi taktičku raketu ATACMS dometa 300 kilometara.

Nova verzija raketnog sistema HIMARS 60, koja je poslana u Kijev, lakša je i okretnija, a postavljena je na točkove koji omogućavaju nesmetan transport.

Sistem za lansiranje pruža zaštitu od vatre iz pješačkog naoružanja, gelera artiljerijskih granata, eksplozije mina i improviziranih eksplozivnih naprava.

Haubice

Haubice M198 kalibra 155 mm, koje su isporučene ukrajinskim snagama, spadaju u mobilno terensko artiljerijsko oružje koje se lako može vući i tegliti. Nedavno se povećala potražnja za ovim prenosivim topovima koji se prevoze na kamionima, umjesto tradicionalnih artiljerijskih sistema postavljenih na gusjenične šasije, budući da su jeftiniji za proizvodnju, a mogu obavljati iste zadatke.

Haubice koje je Washington isporučio Kijevu razlikuju se po tome što su dosta lakše, iako to ne utječe na njihov domet ili preciznost, ali olakšava njihovo raspoređivanje i transport na različitim i promjenjivim lokacijama.

Ukrajinska vojska oslanja se na haubice dobivene iz Washingtona i Berlina za bombardiranje ruskih položaja (Agencije)

Washington je ove haubice opremio i GPS sistemom, koji mu omogućuju jednostavno i precizno lociranje ciljeva.

Ovo tradicionalno artiljerijsko oružje, uz pružanje američke obavještajne pomoći, osim fotografija koje prave dronovi, pretvorilo se u alat za precizno gađanje ciljeva u sukobima na dugoj borbenoj liniji koja se proteže na više od 500 kilometara u regiji Donbas.

AJB / Agencije

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti