Čelnici Evropske unije spremni su da se usuglase oko uvođenja sankcija Turskoj zbog njenog sporenja oko eksploatacije energenata s Grčkom i Kiprom, ali će odgoditi bilo kakve oštrije mjere do marta, sudeći po novom nacrtu zajedničke izjave na samitu lidera bloka.
Uzmičući od prijetnje upućene u oktobru da će razmotriti oštre mjere ekonomskog pritiska, čelnici EU usuglasit će se oko kažnjavanja pojedinaca optuženih da su planirali da učestvuju u onome što blok naziva neovlaštenim bušenjima kod obala Kipra.
EU je saopćila da će tražiti koordiniranje eventualnih budućih mjera s novoizabranim američkim predsjednikom Joeom Bidenom, koji preuzima dužnost u januaru.
Turska tvrdi da djeluje u vlastitim teritorijalnim vodama u regiji na koju polažu prava kiparski Turci. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u srijedu kako nije zabrinut bilo kakvim sankcijama koje bi blok mogao uvesti Ankari.
Zamrzavanja sredstava još neimenovanim pojedincima i kompanijama bit će uvedeno nakon što su dvojica zvaničnika već uvrštena na listu sankcija uvedenu u novembru 2019, o čemu je Reuters javio u srijedu, prenijela je Fena.
“Turska učestvuje u jednostranim akcijama i provokacijama, i pooštrila je svoju retoriku protiv EU”, navodi se u nacrtu izjave koju su pripremili diplomati EU.a za čelnike za koje se očekuje da će je podržati nakon rasprava na radnoj večeri samita u četvrtak.
Čelnici EU poručit će zvaničnicima da “usvoje dodatne liste u svjetlu turskih neovlaštenih bušenja morskog dna u istočnom Mediteranu”, navodi se u posljednjem nacrtu.
Simbolične sankcije
Visoki diplomati EU opisali su predložene sankcije kao simbolične zbog nespremnosti bloka da teško kazni Tursku, NATO saveznicu i pretendenta na članstvo u EU, čija su ekonomija i valuta ionako slabi.
U 2011. godini, međunarodno priznata vlada kiparskih Grka započela je istraživanja priridnog gasa s američkom kompanijom uprkos upozorenjima Turske, koja ne priznaje status podijeljenog otoka i tvrdi da polaže pravo na takva istraživanja.
Napetosti su planule u augustu kada je Ankara poslala seizmički istraživački brod u ekskluzivnu ekonomsku zonu Kipra u vode na koje polaže pravo Grčka. EU, predvođena Njemačkom, pokušala je da putem pregovora dođe do rješenja, ali bezuspješno.
Razbješnjena turskom vanjskom politikom u Siriji i Libiji, Francuska je podržala grčke pozive za oštrijim sankcijama. Evropski parlament u prošlom je mjesecu pozvao na kaznene mjere Turskoj. Atina je pozvala na uvođenje zvaničnog embarga na oružje Turskoj.