Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) potvrdila je da bez hitno osiguranih sredstava iz državnog budžeta lokalni izbori, koji su zakazani za 15. novembar 2020. godine, ne mogu biti organizovani.
Na sjednici održanoj 9. jula, članovi CIK-a su usvojili Zaključak o pokretanju inicijative za donošenje Zakona o dopunama Izbornog zakona BiH. Time se, kako je navedeno, “inicira osiguravanje finansijske neovisnosti Centralne izborne komisije BiH, kako se više ne bi dešavalo da i nakon više od dva mjeseca od dana raspisivanja izbora finansijska sredstva za organizaciju izbora nisu osigurana”.
“U slučaju kada bi se ponovila ova situacija, da budžet nije usvojen do raspisivanja izbora, onda bi se Centralna izborna komisija obratila Vijeću ministara BiH, i ono bi bilo dužno da u roku od osam dana doznači sredstva”, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) član CIK-a Suad Arnautović.
Bez budžeta nema izbora
Bosna i Hercegovina je na privremenom finansiranju od januara 2020. godine.
Posljednju u nizu odluka o privremenom finansiranju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) donijelo je 30. juna i to za period juli – septembar 2020. godine u iznosu od 241,5 miliona maraka (blizu 122 miliona evra).
Parlament Bosne i Hercegovine raspravljao je 9. jula o budžetu institucija BiH. Sjednica je završena, a da budžet nije usvojen, jer su protiv prijedloga bili zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Nikola Lovrinović, zastupnik HDZ-a BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH za RS4E kaže da budžet nije dobio podršku, jer Stranka demokratske akcije (SDA) nije željela ispoštovati dogovor kojeg su postigli lideri tri vladajuće stranke (SDA, HDZ BiH i SNSD), na sastanku 7. jula u Istočnom Sarajevu. Na sastanku je, između ostalog, bilo riječi i o izboru novih članova CIK-a.
“Pošto je nakon 24 sata izigran sav dogovor, mini dogovor koji je bar postojao oko konkretnih stvari, jasno je bilo da ne možemo podržati proračun. Ja ne znam, ali je kolege iz SNSD-a vjerovatno vodila ista percepcija. Nije to kraj priče, nastavak sjednice je idućeg tjedna i radit će se o drugom krugu glasovanja, ne znači da je priča završena”, rekao je Lovrinović.
Predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan Čović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorad Dodik, u utorak 7. jula su postigli djelimičan dogovor oko više aktuelnih pitanja u BiH.
Dogovoreno je da Budžet BiH za 2021. godinu bude usvojen 21. jula na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH, potvrdio je nakon sastanka Dragan Čović.
Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iz SNSD-a za RSE kaže da SDA treba obezbijediti većinu za podršku budžetu.
“Preskočili smo jedan demokratski proces koji smo gradili 10-ak godina, i onda smo preko noći uveli stranačke ljude u Centralnu izbornu komisiju, a njegovali smo da to bude vanstranački ljudi. Nismo uspjeli u potpunosti u tome, a sada je još gore”, navodi Radmanović.
Problem novi članovi CIK-a
Parlament BiH u martu ove godine imenovao je nove članove Centralne izborne komisije BiH. Zbog uvrštavanja te tačke u dnevni red, poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Srpskog kluba i Hrvatske demokratske zajednice ratske zajednice (HDZ) napustili su sjednicu.
Prijedlog da ta tačka dnevnog reda bude uvrštena tražila je opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS).
Njihovo imenovanje podržala je i Stranka demokratske akcije.
Zastupnik u državnom parlamentu Adil Osmanović kaže da je SDA dala podršku budžetu na sjednicama Vijeća ministara BiH, Predsjedništva BiH i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine.
“Time smo pokazali opredjeljenje da se obezbijede sredstva od 4,2 miliona maraka (2,1 milion eura), koja su neophodna da bi Centralna izborna komisija mogla da pokrije sve finansijske troškove za održavanje izbora u novembru”, kaže Osmanović za RSE.
‘Mostarizacija’ države
Suad Arnautović, član CIK-a smatra kako se moraju spriječiti pokušaji da se politička blokada, kakva postoji godinama u Mostaru, prelije na državu.
“Dakle, mostarizacija države se ne smije dozvoliti. To su pokušaji da se u tom cilju disciplinira i Centralna izborna komisija i da se procesi održavanja izbora, odgađanja, vode izvan zakonom propisanih institucija”, smatra Arnautović.
Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla, član Koalicije Pod lupom upozorava na moguće posljedice neodržavanja izbora u ovoj godini.
“Faktički će lokalne zajednice, opštine i gradovi, ostati bez predstavničke i izvšne vlasti. Da li oni o tome vode računa – čisto sumnjam, ali tačno možemo doći u blokadu, da vlast na lokalnom nivou neće funkcionisati u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom BiH. I to je najveći problem”, smatra Šehić.
U ponedjeljak sastanak opozicije o izborima
Predsjednik opozicione stranke ‘Narod’ i Pravda’, Elmedin Konaković, najavio je kako će u ponedjeljak biti održan sastanak opozicionih stranaka na kojem će se razmatrati mogućnost neodržavanja lokalnih izbora.
“Po Ustavu Federacije BiH nakon isteka mandata od četiri godine nikakvu nadležnost nemaju ni vijeća, ni načelnici. Dakle, mi imamo potpunu paralizu lokalne zajednice i lokalnog nivoa koji je možda najbitniji za građane, i to je samo potvrda o kakvim se vlastima radi. Opoziciji naravno ne preostaje ništa drugo nego da se pokuša izboriti za održavanje izbora”, rekao je Konaković za RSE.
Budžet institucija Bosne i Hercegovine za 2020. godinu iznosi 996 miliona konvertibilnih maraka (oko pola milijarde eura). Za održavanje lokalnih izbora predviđeno je oko 4,2 miliona maraka (2,1 milion eura).
Piše: Edib Bajrović, RFE