Samo u prvih šest mjeseci 2020. godine, u Bosni i Hercegovini rođeno je 1.019 djece manje u odnosu na isti period prošle godine.
Posmatrano na trogodišnjem nivou broj novorođenih u Federaciji BiH je pao za 10 posto, a u Republici Srpskoj za 5 posto, dok ta brojka na nivou Bosne i Hercegovine iznosi 8 posto.
Izračunao je ovo Sarajlija Adnan Fehratbegović, magistar elektrotehnike koji je posljednjih godina objavio više analiza koje se tiču prirodnog priraštaja, starenja populacije i višestrukih problema koji nastaju zbog odlaska stanovništva.
Ovo je jako važna i kompleksna tema, ističe za Buku, jer depopulacija stanovništva znači manje đaka i studenata, a time i manji broj nastavnika i profesora. Nadalje, manji rođenih, u ne tako dalekoj budućnosti znači i puno manje radne snage nego što je trenutno imamo, što za sobom povlači otežano funkcionisanja privrede, dok će sa druge strane broj penzionera značajno porasti, a to automatski znači i više izdvajanja novaca za penzije.
Grafikon ispod, čiji je autor Fehratbegović, pokazuje projekciju rasta populacije + 65 od 2013. do 2033. godine:
“Depopulacija se kod nas dešava nevjerovatno brzo, to je kamion bez kočnica koji juri nizbrdo. Takođe ove projekcije nisu uzele u obzir masovni egzodus sa ovih prostora koji se događa zadnjih par godina, tako da je zajedno sa njim situacija poprilično alarmantna, pa je sasvim opravdano postaviti pitanje ko će sutra raditi u ovoj državi, kako ćemo osigurati penzije, novac za zdravstvo, koliko ćemo poreza prikupiti, ko će vraćati kredite koji se sada uzimaju”, ističe za BUKU Fehratbegović.
Nažalost demografi i stističari već duži period upozoravaju da će ovakve vijesti biti sve češće. Istovremeno dodaju da je trenutna demografska slika još i dobra, šta nas čeka u narednih par godina kada počne uzimati danak i sada već masovni odlazak mlađeg stanovništva.
Poređenja radi u BiH je u 2017. rođeno 29.000 djece što je 40.000 djece manje nego 1990. godine, kada je taj broj bio oko 67.000.
Takođe uvjereni su i da ćemo teško dostići brojku novorođenih iz 2017. godine, jer je trenutno prosječna starost majke koja rađa prvo dijete 26 godina, tačnije godište rođenja te majke je 1992., dok u period pred nama primat rađanja djece preuzimaju ratne generacije, kojih je mnogo manje.