27.04.2024.
HomeNovostiBiH sedma u Evropi po smrtnosti od posljedica koronavirusa

BiH sedma u Evropi po smrtnosti od posljedica koronavirusa

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH primio je k znanju informaciju federalne Vlade o posljedicama epidemije virusa korona na privredu i zdravstvo ovog entiteta, koja sadrži plan vakcinisanja i prateće akte upućene Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.

U budžetu FBiH za 2021. godinu predviđeno je 12 miliona KM za nabavku vakcina, kao i dva miliona KM za preduzimanje mjera za sprečavanje i suzbijanje virusa korona.

Kada je riječ o posljedicama epidemije virusa korona na privredu, u informaciji je istaknuto da je tokom 2020. godine turističko-ugostiteljski sektor zabilježio evidentan pad prihoda i broja zaposlenih.

Sastavni dio informacije je i izvještaj federalnog Ministarstva finansija da se sa aspekta prihoda epidemija virusa korona odrazila na naplatu javnih prihoda, a osjetile su se posljedice pada potrošnje i privredne aktivnosti.

Tokom rasprave o informaciji Vlade FBiH istaknuto je da je različit broj testiranih po kantonima, te ukazano na nejednak pristup jer je Federalni krizni štab omogućio kantonima da pojedinačno donose mjere zaštite od virusa korone.

Poslanici su ukazali i da je BiH u vrhu liste smrtnosti od kovida 19, kao i način na koja su podijeljena sredstva u iznosu od 30 miliona KM za podršku privrednih društava za saniranje posljedica epidemije.

Pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez je, obraćajući se poslanicima, istakao da smatra da je do sada urađen dobar posao u segmentu zdravstvene zaštite od pojave krize virusa korona, s obzirom na limitirane kapacitete.

“Jedina smo zemlja u Evropi koja je imala jedan lokdaun i otvorene granice, možda i previše otvorene. Imamo staro stanovništvo, koje se često jako kasno javlja”, rekao je Čerkez i istakao da je tačna informacija da je BiH sedma u Evropi po smrtnosti, sa tri odsto.

Čerkez je naveo da se vakcine protiv virusa korona mogu očekivati kada javi Ministarstvo civilnih poslova u Savjetu ministara, koje će tu informaciju dobiti kroz Covax mehanizam, kao i da je rečeno da bi prve doze trebale stići 10. februara.

Poslanici su se izjasnili protiv zaključka koje je podnio poslanik SDP-a Irfan Čengić da vakcine protiv virusa korona, koje budu nabavljane, imaju odobrenje Evropske agencije za lijekove.

U posljednja dva mjeseca dosta je povoljnija epidemiološka situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine što je rezultat poduzetih mjera, ali novi tzv. britanski soj virusa širi se znatno brže od dosadašnjeg. Registriran je u zemljama okruženja pa je velika i opasnost za Bosnu i Hercegovinu.

To je izjavila epidemiologinja Mia Blažević tokom današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, na kojoj se razmatra Informacija Federalne vlade o posljedicama pandemije u FBiH.

Istraživanja pokazuju da osobe koje su preboljele zarazu koronavirusom nemaju zaštitu od novog soja, kazala je Blažević, a nakon toga je Snježana Bodnaruk iz Federalnog ministarstva zdravstva podsjetila da je u prošloj godini, iz budžeta FBiH isplaćeno 14 miliona KM za nabavku vakcina kroz COVAX mehanizam te da je i u ovogodišnjem budžetu osiguran novac za suzbijanje zaraznih bolesti.

Bodnaruk je kazala i da državno Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinira aktivnosti vezane i za COVAX mehanizam i mehanizam EU, a trenutno je Pfizer pristupio COVAX mehanizmu, pa se i FBiH pridružila aktivnostima za nabavku određenih količina vakcina.

Na nedavnom sastanku odgovornih subjekata dogovoren je hodogram aktivnosti te su osigurani i tzv. Hladni lanci, što se odnosi na uvjete od minus 75 do minus 85 stepeni Celzijusovih za skladištenje i transport vakcina.

Prošlog četvrtka, podsjetila je Bodnaruk, održan je sastanak predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, entitetskih premijera, predstavnika Agencije za medicinska sredstva i drugih učesnika, kada je zaključeno da se uputi ponuda za nabavku i Pfizerovih, kao i vakcina kineskog i ruskog proizvođača, te da se iskažu potrebe.

Ministarstvo zdravstva zatražilo je putem Ministarstva vanjskih poslova BiH da se dostave karakteristike i potrebni uvjeti čuvanja vakcina kineskog i ruskog  proizvođača, na šta se očekuju povratne informacije, zaključila je Bodnaruk.

U međuvremenu su iz svijeta stigle informacije da je mali procenat zemalja dobio veliki broj proizvedenih vakcina, zbog čega se ostatak svijeta suočava s poremećenom dostupnošću, ali ‘mi činimo sve na nabavci’, obrazložila je ona.

O posljedicama pandemije na turističko-ugostiteljski sektor govorila je Ferida Cikotić iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma koja je podsjetila da je u prethodnim godinama, turizam bilježio veliki rast, pa je, primjerice, pretprošle godine, oko 1.200.000 turista posjetilo Federaciju BiH, a od toga, 80 posto stranih.

Prošle godine, kada je pandemija ostavila veliki trag na taj sektor, zabilježeno je oko 300.000 dolazaka, kazala je Cikotić.

Pandemija je uticala i na stanje zaposlenosti u turističkom sektoru, pa je najveći pad zaposlenih zabilježen prošlog aprila, kasnije je uočen blagi pozitivni pomak, ali je broj zaposlenih i danas u opadanju u odnosu na pretprošlu godinu.

Nijaz Brković iz Federalnog ministarstva vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva naveo je podatke o izdvajanju oko pet miliona KM s federalnog nivoa za finansiranje proljetne sjetve, kao i oko 1,3 miliona KM za jesenju sjetvu. U aprilu je u kreditnoj liniji s Razvojnom bankom, investirano nešto više od pet miliona KM za poljoprivredu.

Ministrica finansija FBiH Jelka Milićević govorila je o posljedicama pandemije na ubiranje javnih prihoda i rezultatima mjera koje su poduzete u skladu sa Zakonom o ublažavanju negativnih posljedica.

Zabilježena je za sedam posto manja naplata prihoda, posebno indirektnih, što je posljedica smanjenja potrošnje, posebno u aprilu i maju prošle godine, kazala je ministrica između ostalog. Kasnije je došlo do blagog rasta naplate, mada su i trenutno trendovi slabiji uporede li se s pretprošlom godinom.

Najviše smanjenja naplate bilo je od poreza na dobit, što je posljedica smanjenja privredne aktivnosti, a to se ispoljilo već krajem marta, kada je veliki broj djelatnosti bio prinuđen obustaviti rad.

S početkom pandemije došlo je i do pada doprinosa od obaveznih osiguranja, ali su posljedice subvencionirane u skladu sa Zakonom o ublažavanju negativnih posljedica pandemije, što je doprinijelo da u ovom segmentu bude zabilježen minimalni pad, kazala je ministrica.

Sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta je u toku.

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti