BiH spada u kategoriju zemalja s katastrofalnim brojkama kada je riječ o demografskim kretanjima i procjene pokazuju da se naša zemlja suočava s dramatičnim padom stanovništva. Prema projekcijama UN-a za manje od 50 godina u BiH će živjeti nešto više od 1,5 miliona osoba, navodi se u analizi koju je objavio Populacijski fond UN-a (UNFPA).
U protekle dvije decenije BiH je zbog rata, ali i migracija, već osjetila znatno smanjenje broja stanovnika.
Prema popisu iz 1991. u Bosni i Hercegovini živjelo je 4,2 miliona stanovnika, dok je prema popisu iz 2013. godine u našoj zemlji živjelo samo 3,5 miliona ljudi. Međutim, procjenjuje se da je i ta brojka bila prevelika, te da je stvarni broj stanovnika 2013. iznosio tri miliona jer je popisano puno onih koji u zemlji samo imaju kuće ili stanove, a novi život već su počeli u inostranstvu. Zabrinutost ne krije ni dr. Amer Osmić, profesor na odsijeku za sociologiju na FPN Univerziteta u Sarajevu.
“Trebamo itekako biti zabrinuti. Ja ne želim da zvučim crno, ali zapravo sva istraživanja, pogotovo ona koja su preciznija, detaljnija i obuhvatnija pokazuju da Bosna i Hercegovina rapidno stari i pokazuju da će u 2050. i 2070. godini BiH ostati bez značajnog broja stanovnika. Taj broj u odnosu na ono što imamo danas, na podatke koji kažu da u BiH zvanično živi 3,1 milion stanovnika, iako moja istraživanja i istraživanja mojih kolega pokazuju da u našoj zemlji ne živi više ni 3 miliona stanovnika, a projekcije pokazuju da bi BiH 2050. godine mogla imati ne više od 1,9 miliona stanovnika”, upozorava prof. dr. Amer Osmić.
Prema svemu navedenom, BiH je u samom vrhu kada je riječ o gubitku stanovništva na prostoru Evrope. Iako su procjene temeljene na nedostatnim podacima migracijskog salda, s obzirom na to da ne postoje tačne procjene koliko ljudi napusti BiH niti koliko se ljudi doseli u našu zemlju. Zbog toga je ovdje riječ samo o projekcijama koje su suicidalnog karaktera jer nisu dostatne. Međutim, kada je riječ o mortalitetu i natalitetu jasno je da je trend mortaliteta u proteklim godinama, nažalost, mnogo zastupljeniji.
“Kada govorimo o prirodnom kretanju stanovništva, odnosu mortaliteta i nataliteta on je gotovo u svim dijelovima BiH negativan, odnosno imamo značajno izraženiji broj umrlih u odnosu na broj živorođenih. To nam govori da BiH rapidno, pod utjecajem prirodnog priraštaja, ali i mehaničkog kretanja radno sposobnog stanovništva, gubi populaciju”, kaže Osmić.
Posebno zabrinjavajući je podatak da su učionice i škole u našoj zemlji sve praznije. Analiziramo li broj djece upisane u osnovne škole iz školske 2011. godine kada je osnovnu školu pohađalo 316.657 djece i posljednje dostupne podatke iz 2023. godine kada je u osnovnu školu, u sve razrede, upisano 256.343 djece doći ćemo do podatka da je u periodu od 12 godina u škole upisano 20 posto manje učenika, odnosno izgubili smo svakog petog učenika što je proizvod kako negativnog prirodnog priraštaja tako i masovne emigracije mladog stanovništva. Zastrašujući je podatak da BiH u obrazovnom sistemu ima 60.314 učenika manje.
“To nije problem, to je kolaps. Mi ovdje govorimo o kolapsu koji ćemo u narednim godinama, itekako, osjetiti u obrazovnom sistemu. Tu govorimo o gašenju područnih škola, suficitu nastavnog kadra i kada uzmemo za primjer podatak koliko danas jedno prosječno odjeljenje broji đaka, a koliko je đaka brojalo jedno prosječno odjeljenje npr. u 2007. ili 2010. godini vidimo zapravo s kakvim se demografskim problemima bh. društvo suočava kada je riječ o podmlatku, o gustini naseljenosti i o budućnosti mladih generacija koja je, prema onome što imamo od zvaničnih podataka, vrlo upitna”, upozorava Osmić.
Kada je riječ o izrazito nerazvijenim općinama, prema statističkim podacima, broj upisane djece u osnovne škole u posljednjih 16 godina smanjio se i do 50 posto.
Prema istraživanjima rađenim u posljednjih pet godina najveći uzrok odlaska iz BiH, primarno obrazovanijih i mlađih ljudi jeste percepcija bezperspektivnosti, odnosno stanje nesigurnosti u bh. društvo. Ključna stvar je što mlade osobe nemaju mogućnost sigurnog planiranja vlastite budućnosti u BiH. Mladi ljudi žele da imaju sigurniju okolinu, veće povjerenje u društveni, zdravstveni i obrazovni sistem.
“Generalno stanovništvo u BiH ima jako mali procenat povjerenja u bilo šta što je vezano za politiku. Ključna stvar su tri stuba kratkoročne, srednjoročne i dugoročne strategije, da se problem demografije, problem stanovništva, kretanja ne tretira kao socijalni problem nego kao društveni i infrastrukturni problem. To je recimo po prvi put predviđeno u određenoj dimenziji u strategiji demografskog razvoja i obnove FBiH i meni je mnogo drago što je takva vrsta dokumenta konačno razrađena i predložena. Da li će se ona realizovati to je sada politička volja, s obzirom na to da je riječ o budžetu koji broji milijarde KM”, zaključio je Osmić.
Da li ćemo kao društvo koje je konstantno zabrinuto za demografiju biti spremni taj novac izdvojiti, jer demografski problem nije socijalni problem i ne može se riješiti isključivo mjesečnim izdacima, nego je infrastrukturni problem čije rješavanje daje veću sigurnost mladim, rodno sposobnim i radno sposobnim osobama kako bi mogli planirati osnivanje porodice i kako bi imali podršku institucija koje bi za to trebale biti odgovorne.