Članica britanskog Doma lordova, baronesa Arminka Helić, iznijela je svoj stav o eventualnim promjenama Izbornog zakona u BiH.
Helić je u autorskom tekstu za Britanski istraživački centar za odbranu i sigurnost (rusi.org) navela da bi nametanje izbornog zakona u BiH, na način na koji je bilo prikazano u dokumentima koje su proteklih sedmica objavili mediji u BiH, donio efektivni monopol na svim pozicijama bosanskih Hrvata u parlamentima i vladama na svim nivoima.
Helić je naglasila kako je argument hrvatske vlade i Dragana Čovića da Hrvati u BiH nisu pravilno zastupljeni lažan.
“Hrvati u BiH su činili 15,4 posto stanovništva na posljednjem popisu. Na nacionalnim izborima 2018. HDZ, odnosno jedna (ne jedina) hrvatska stranka, osvojila je 9,05 posto glasova. Ipak, na gotovo svim nivoima vlasti, HDZ kontroliše znatno više političkih predstavnika nego što bi taj udio glasova sugerisao. HDZ imenuje 30 posto bh. ministara, ima 12 posto zastupnika u Zastupničkom domu i 27 posto delegata u Domu naroda PS BiH. Povrh toga ima i drugih hrvatskih predstavnika, ali kako su politički konkurenti Čoviću, on ih ne priznaje”, napisala je Helić.
Kako je navela, “lažnost Čovićeve tvrdnje da je zabrinut za hrvatsku zastupljenost postaje očigledna kada shvatite da se HDZ nikada ne brine za Hrvate u bh. entitetu RS, jedinu grupu Hrvata u BiH koja nema priliku glasati za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
“Oni nemaju ključ izbora i moći, pa se čini da Čović za njih nema nikakvog interesa. Da je navodnim prijateljima BiH, bilo u Hrvatskoj, EU, Velikoj Britaniji ili SAD-u zaista stalo do zemlje, oni bi podržali proces zasnovan na odgovornosti, demokratiji, toleranciji i ljudskim pravima, a ne nove zakone koji bi ga dodatno otežali, dodaje Helić.
Helić je naglasila da je Čovićevo manevrisanje možda i za očekivati od čovjeka koji se godinama bavi ličnim ambicijama. Teže pitanje, navodi ona, je zašto su njegove šeme uspjele dobiti podršku SAD-a i Zapada, uključujući, nažalost, i Veliku Britaniju.
“Dio odgovora leži u dosljednom lobiranju Zagreba, posebno u Washingtonu, u svakoj prilici posljednjih godina. Hrvatska vlada se pokazala vještom u iskorištavanju svoje pozicije unutar EU u korist svojih saveznika bosanskih Hrvata. Uspješno je uvjerio neke u EU i SAD-u da fokusiraju napore izborne reforme u BiH na konstitutivne narode, a ne na principe jednakosti. Hrvatski premijer Andrej Plenković i hrvatski predsjednik Zoran Milanović podržali su ranije ove godine pozive da se oktobarski izbori odgode dok ne postoji izborni sistem povoljan za HDZ. Hrvatska je također ubacila referencu na tri konstitutivna naroda u najnoviji strateški kompas EU, uprkos protestima nekih drugih evropskih zemalja, potvrđujući prevagu ovih grupa nad pojedincima i istiskujući druge identitete. Navodno je, a možda i najšokantnije od svega, hrvatski predsjednik čak zaprijetio da će staviti veto na pristupanje Švedske i Finske NATO-u ukoliko se ne provede izborna reforma u BiH koja je povoljna za HDZ”, ističe Helić.
Na kraju, ističe Helić, “ovo je izdaja obećanja hrvatskih dužnosnika prije deset godina da će biti dobar susjed, i izdaja ideja i vrijednosti u srcu EU.”
“To što je dozvoljeno da se to dogodi loše se odražava i na širi Zapad, i čini veliko zadovoljstvo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Umjesto da udaljavaju BiH od diskriminacije i približavaju modernom demokratskom naselju u kojem svi građani imaju jednaka prava i jednaku političku zastupljenost, oni bi učvrstili etničku podjelu i podredili pojedinačna prava grupnom identitetu – smatra ona”, podcrtava Helić.
Oslobođenje