“Pojedine zdravstvene ustanove praktično imaju rezerve opreme za petnaestak ili dvadeset dana”, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Zijad Latifić, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu Federacije BiH.
Ovaj sindikat, uz saglasnost Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske, zatražio je 15. juna od Vijeća ministara BiH da raspodjeli opremu, koju su Bosni i Hercegovini donirali Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).
Medicinska oprema u humanitarnoj donaciji, ukupne težine 20 tona, je 27. maja stigla iz Dubaia u Sarajevo i uskladištena je na sarajevskom aerodromu.
Cilj je, napominje, Latifić da se ta medicinska oprema što prije dostavi zdravstvenim ustanovama, jer svakodnevno raste broj oboljelih od korona virusa u Bosni i Hercegovini.
“S obzirom na to da nismo dobili odgovor od Vijeća ministara proteklih sedam dana, mi smo danas (ponedjeljak, 22. jun) ponovo uputili urgenciju Vijeću ministara BiH da se vidi šta je s tom opremom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i zašto se ne dijeli”, rekao je Latifić.
On postavlja pitanje zašto zbog proceduralnih razloga ‘oprema stoji, a zdravstvene ustanove moraju kupovati zaštitnu opremu’.
“U ovom trenutku, zbog porasta oboljelih od COVID-19 imamo potrebu za tom opremom i zdravstvene ustanove će morati kupiti tu opremu. Pošto znate kako izgleda to, vezano za javne nabavke i sve ostalo, bojimo se da ne upadnemo u cajtnot”, objasnio je Latifić.
“Nama je sva pomoć neophodna”, kaže za RSE predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske Milenko Granulić objasnivši da zdravstvo Republike Srpske ima trenutno dovoljno medicinske opreme, ali da je pomoć ipak potrebna.
“Nemamo problema, ali svaka pomoć je neophodna. Pazite, ako ovo krene ponovo (epidemija COVID-19), kao što je krenulo uzlaznom putanjom, nama treba oprema. Uvijek. To je potrošni materijal koji se koristi, od rukavica, maski, pa nadalje”, smatra Granulić.
U više od 20 tona medicinske opreme pristigle iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ima 25.000 zaštitinih odjela, 150.000 zaštitnih maski, 150.000 hirurških maski, 150.000 drugih maski, 50.000 vizira, 100.000 testova i 40 respiratora.
Latifić naglašava da su zdravstvenim ustanovama potrebni i respiratori, bez obzira o kakvom tipu respiratora je riječ.
“S obzirom na to da je to donirana oprema, mi ćemo tražiti da se ti respiratori dostave zdravstvenim ustanovama, da ih oni isprobaju, da li se oni uopšte mogu koristiti. Ako već imaju certifikat Evropske unije, kako smo mi vidjeli na kutijama, znači da su upotrebljivi za nešto. Oni to nama daju, da mi vidimo, ljudi koji su stručni, da pogledaju za što se koriste”, poručuje on.
Uvoznik opreme Vijeće ministara BiH
Iz sarajevskog aerodroma, na upit RSE, odgovoreno je da je na pratećoj dokumentaciji, odnosno tovarnom listu, ‘kao uvoznik navedeno Vijeće ministara BiH’.
Aerodrom Sarajevo ostvario je veći broj kontakata sa Vijećem ministara BiH, te saznalo da je za tu pošiljku zaduženo Ministarstvo sigurnosti BiH. Od tog Ministarstva još nisu stigle upute šta da Aerodrom čini sa pošiljkom, ističe se u odgovoru za RSE.
“Rok privremenog smještaja robe je 20 dana, te smo, obzirom da uvoznik (Ministarstvo sigurnosti BiH), prema našim saznanjima još uvijek nije pokrenuo carinski postupak, 16. juna pred Carinskom ispostavom, Aerodrom Sarajevo, pokrenuli upravni postupak za produženje roka privremenog smještaja robe za dodatnih 20 dana. U tom roku uvoznik bi morao regulisati situaciju sa robom”, piše u odgovoru Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Vijeće ministara prebacilo nadležnosti prijema na ministarstva
Iz Ministarstva sigurnosti BiH za RSE saopšteno je da to Ministarstvo do sada nije imalo praksu prijema ovakve specifične medicinske opreme, te da se ‘provode dodatne konsultacije sa drugim nadležnim ministarstvima i agencijama’ oko načina prijema ove pomoći.
U okviru Ministarstva civilnih poslova BiH postoji odjel zdravstva, s obzirom da Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravlja na državnom nivou. Prema ustavnom uređenju, oblast zdravstva je u nadležnosti entiteta, odnosno u slučaju Federacije BiH u nadležnosti 10 kantona.
Odgovor na pitanje RSE kada će biti podjeljana donacija medicinske pomoći UAE, od Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine nije stigao.
Kako je navedeno u odgovoru Međunarodnog aerodroma Sarajevo, medicinska oprema iz Ujedinjenih Arapskih Emirata je humanitarna pošiljka u vanrednim okolnostima proglašenim na nivou BiH, a korisnik na koga glasi donacija je institucija na nivou BiH, te je, kako je navedeno, ista oslobođena plaćanja uvoznih troškova na Aerodromu Sarajevo.
No, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Ratko Kovačević, kaže za RSE da još nije podnesena carinska prijava toj instituciji kako bi medicinska oprema iz Ujedinjenih Arapskih Emirata mogla biti preuzeta.
“Kad se carinska prijava podnosi, moraju postojati svi dokumenti. Da bi se izvršilo oslobađanje od plaćanja PDV-a (poreza na dodanu vrijednost) mora biti jasno naznačeno u carinskoj prijavi ko je krajnji korisnik te medicinske opreme, a to mora biti zdravstvena ustanova da bi se moglo izvršiti oslobađanje od plaćanja PDV-a. Naravno, moraju biti dostavljeni svi potrebni dokumenti, pa između ostalog i dozvola Agencije za lijekove i medicinsku opremu BiH”, objašnjava Ratko Kovačević.
Kako se raspodijeljuje pomoć?
Prema Odluci Vijeća ministara BiH, međunarodna pomoć za zaštitu i spašavanje se dijeli po principu utvrđenom u procentima 62 posto za Federaciju Bosne i Hercegovine, 38 posto za Republiku Srpsku, te po 0,5 posto ove pomoći Federacija BiH i Republika Srpska dodjeljuju Brčko Distriktu BiH.
U skladu sa ovom odlukom, federalni dio pomoći raspoređuje se u jednakom omjeru na Federaciju BiH i deset kantona, i to po 50 posto.