Njemački glasači izlaze u nedjelju na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše AFP, prenosi Hina.
Vjerovatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuju tražitelji azila.
Ako preuzme dužnost od kancelara Olafa Scholza iz lijevog centra, kao što se naširoko predviđa s obzirom na rezultate anketa, čelnik Kršćansko demokratske unije (CDU) obećao je “snažan glas” u Evropi u vrijeme haotičnih poremećaja.
Ključno glasanje u najvećoj ekonomiji Evropske unije dolazi usred tektonskih poremećaja u odnosima SAD-a i Ebrope izazvanih Trumpovim direktnim obraćanjem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu mimo Evrope kako bi okončao rat u Ukrajini.
Širom Evrope saveznici u NATO-u zabrinuti su za budućnost saveza, nigdje više nego u Njemačkoj koja je napredovala pod sigurnosnim kišobranom predvođenim SAD-om.
Merz: U Njemačkoj više nema lijeve većine i lijeve politike
Međutim, Merzu će možda trebati mnogo sedmica da dogovori koalicijsku vladu, što će dovesti do još veće političke paralize u Berlinu tokom tako napetog razdoblja.
U neobičnom razvoju događaja usred polarizovane kampanje AfD je uživao u podršci koju joj je davalo Trumpovo okruženje, a milijarder Elon Musk ju je hvalio kao jedinu stranku koja “spašava Njemačku”.
Trump, upitan o izborima u Njemačkoj, koju je kritikovao zbog trgovinske, migracijske i odbrambene politike, kratko je rekao: “Želim im sreću, mi imamo svoje probleme”.
Merz je, na svom zadnjem skupu kampanje CDU/CSU u subotu u Minhenu, rekao da Evropa mora biti samouvjerena kako bi mogla “sjesti za glavni stol” svjetskih sila.
Izražavajući snažno samopouzdanje, 69-godišnji bivši advokat specijalizovan za investicije rekao je pristalicama da ćemo “pobijediti na izborima i tada će noćna mora ove vlade biti gotova”.
“U Njemačkoj više nema lijeve većine i lijeve politike”, rekao je Merz u bučnoj pivnici, obećavši pooštravanje graničnih kontrola i oživljavanje njemačkog identiteta.
Do 30 posto neodlučnih birača
Sljedećeg njemačkog čelnika čekaju nove prijetnje iz Sjedinjenih Američkih Država, dugogodišnjeg saveznika, ako Trump potakne trgovinski rat koji bi mogao udariti po njemačkoj ekonomiji pogođenom recesijom.
Scholz će ostati na čelu kao vršitelj dužnosti dok se ne formira nova višestranačka vlada što je zadatak za koji je Merz već rekao da se nada da će ga postići do Uskrsa.
Biračka mjesta otvaraju se u 8 sati a više od 59 miliona Nijemaca ima pravo glasa.
Prve procjene temeljene na izlaznim anketama očekuju se nakon zatvaranja birališta u 18 sati.
Do 30 posto birača još je prošlog sedmice bilo neodlučno, među njima i Sylvia Otto (66) koja je rekla da joj je “još uvijek teško donijeti odluku ovaj put”.
Govoreći u Berlinu, rekla je da želi “promjenu, ali sada promjenu udesno”, javlja AFP.
Na skupu AfD-a na drugoj lokaciji u Berlinu, 49-godišnji inženjer, koji se predstavio samo kao Christian, pohvalio je čelnicu stranke Alice Weidel kao “tvrdu ženu”.
Druge stranke, rekao je, “sada usvajaju programe AfD-a i ‘prodaju’ ih za svoje. Dakle, ona radi nešto dobro.”
AfD na putu prema najboljem rezultatu u historiji
Politička kriza u Njemačkoj pokrenuta je kada se Scholzova koalicija raspala 6. novembra, na dan kada je Trump ponovno izabran.
Scholzov SPD, Zeleni i liberalni FDP dugo su se svađali oko finansija.
Historijski niske ocjene SPD-a u anketama od oko 15 posto sugerišu da je Scholz platio cijenu kako takve politike tako i loših ekonomskih rezultata Njemačke u vrijeme kada je rat u Ukrajini podigao cijene energije.
Frustracija vodstvom zemlje potakla je uspon AfD-a, koji prema anketama ima 20 posto, ali izgleda da će ostati u opoziciji jer su sve druge stranke obećale da će ga držati podalje od vlasti.
AfD, najjača na bivšem komunističkom istoku, na putu je prema najboljem rezultatu u historiji nakon što je Njemačka izložena nizu napada u kojima su osumnjičeni tražitelji azila.
U decembru je automobil koji je uletio u gomilu na božićnom sajmu ubio šestero ljudi i ranio stotine, a Saudijac je uhapšen na mjestu događaja.
Uslijedilo je više smrtonosnih napada za koje su okrivljeni afganistanski tražitelji azila: napad nožem na djecu u vrtiću i još jedan napad automobilom u Minhenu.
Uhapšen je Sirijac za kojeg je policija rekla da je htio “ubijati Jevreje” nakon što je španski turista izboden nožem u vrat u Berlinskom spomeniku holokaustu.