Možda je najbolje hronološki iznijeti cijeli haos koji je nastao već samim umetanjem parlamentarnih izbora između prvog i drugog kruga predsjedničkih izbora.
Prošle nedjelje, 24. novembra, u prvom krugu predsjedničkih izbora, aktuelni premijer, socijaldemokrata Marčel Čiolaku koji je slovio za favorita, završio je tek na trećem mjestu – i ispao iz trke.
Prvo mjesto je sasvim neočekivano zauzeo nezavisni kandidat Kalin Đeorđesku, ekstremno desničarski kritičar NATO-a i pristalica Rusije, ispred relativno nepoznate kandidatkinje, Elene Laskoni. Njih dvoje su se plasirali u drugi krug planiran za 8. decembar.
Parlamentarni izbori se po planu održavaju sutra, u nedjelju 1. decembra. Dakle Rumuni su ionako bili pozvani da glasaju tri sedmice zaredom – a možda će to morati da rade sve do Nove godine.
Optužbe vrha države protiv Rusije i TikToka (Kine)
Naime, Vrhovni odbrambeni savjet Rumunije (CSAT) u četvrtak je saopštio da posjeduje dokaze o sajber napadima koji su uticali na predsjedničke izbore održane 24. novembra.
Rumunija je glavni cilj „neprijateljskih akcija državnih i nedržavnih aktera, posebno Ruske Federacije”. Strani faktori su zainteresovani za uticaj na „javnu agendu rumunskog društva i društvenu koheziju”, citirao je „Radio Slobodna Evropa” kancelariju predsjednika Klausa Johanisa u Bukureštu.
Sve optužbe za rusko miješanje u predsjedničke izbore u Rumuniji su neosnovane, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u petak.
Osim toga, TikTok, video-platforma sa sjedištem u Kini – optužuje se da nije označila kandidata Kalina Đeorđeskua kao političara.
Jer, Izborna komisija Rumunije naložila je TikToku da obezbijedi da kandidati aktivni na toj platformi jasno naznače svoj status – trebalo je da koriste identifikacioni kod koji bi uključivao i informacije o izvorima finansiranja.
U slučaju Đeorđeskua, TikTok ovu odredbu nije poštovao, čime ga je, prema riječima predsjedničke kancelarije, stavio u „povlašten” položaj u odnosu na druge kandidate. Đeorđesku je izbornu kampanju gotovo isključivo vodio putem TikToka.
Uključuje se Ustavni sud – ponovno prebrojavanje bez nadzora
Potom je najviši sud u Rumuniji naložio ponovno prebrojavanje 9,46 miliona glasova – i time donio veoma kontraverznu odluku, iz više razloga.
U Rumuniji obično predstavnici svih parlamentarnih stranaka posmatraju proces glasanja na svakom biračkom mjestu i učestvuju u prebrojavanju glasova. Oni svojim potpisima potvrđuju tačnost prebrojavanja, a cijeli proces se snima kamerama.
Međutim, kod ponovnog prebrojavanja glasova – svega toga nema. Proces sprovode državni službenici, bez prisustva posmatrača i kamera, kako je odlučila centralna izborna komisija. Osim toga, broj osoba koje učestvuju u prebrojavanju znatno je manji nego u redovnom procesu, što izaziva strah od nenamernih grešaka.
Optužbe za političku pristrasnost suda
Mnogi komentatori optužili su Ustavni sud – koji se već dugo smatra naklonjenim socijaldemokrtama – da je odlukom o ponovnom prebrojavanju glasova želio da favorizuje premijera Marčela Čiolakua. U prvom krugu je imao samo 2.740 glasova manje od Laskoni. Kritičari tvrde da je cilj da se novim rezultatom Čiolaku plasira na drugo mjesto.
On sam je potom na Fejsbuku izjavio da će povući svoju kandidaturu bez obzira na ishod. Kasnije je ublažio stav, navodeći da ga ne zanima drugo mjesto koje bi mu bilo dodijeljeno „za zelenim stolom” – odnosno na netransparentan način.
Laskoni je takođe oštro kritikovala odluku suda. Naredba o ponovnom prebrojavanju glasova je, prema njenim riječima, „užasna za jednu demokratsku državu”.
„Ustavni sud se po drugi put miješa u demokratski proces”, napisala je na mreži X, aludirajući na raniju odluku tog suda da zabrani jednom desničarskom ekstremisti učešće na predsjedničkim izborima. „Ekstremizam se ne suzbija zakulisnim igrama, već izborima.” Dodala je da će se zalagati za odbranu demokratije i učiniti sve da spriječi da ona bude „pogažena od strane korumpiranih političara”.
Njena partija, USR, podnijela je žalbu Apelacionom sudu u Bukureštu na odluku suda o ponovnom prebrojavanju.
Sve će znati u ponedjeljak?
U petak (29. novembra) je istekao zakonski rok za Ustavni sud da prvi krug predsjedničkih izbora proglasi zakonitim i time otvori put za drugi krug zakazan za 8. decembar. Zato je sud odložio odluku o poništavanju prvog kruga predsjedničkih izbora – za ponedjeljak 2. decembar – poslije parlamentarnih izbora. Sudije nisu navele razloge za svoju odluku.
Time, za sada postupak za izbor novog predsjednika ostaje otvoren.
Predsjednik izborne komisije, Toni Grebla, izjavio je za Radio Rumunija Aktualitati da bi, u slučaju da Ustavni sud poništi prvi krug, on mogao biti ponovljen 15. decembra. Drugi krug bi se tada održao 29. decembra.
Ostaje da se vidi kakve će posljedice spor oko predsjedničkih izbora imati na sastav parlamenta. U prvom krugu predsjedničkih izbora zabilježen je pomak udesno u dosad prozapadno orijentisanoj zemlji, čime su ojačane snage koje kritikuju EU i podržavaju Rusiju.
Ponovno prebrojavanje glasova bi moglo dodatno osnažiti ekstremno desničarske snage jer bi mogli sebe da predstave kao „žrtve sistema”.
To su „Alijansa za ujedinjenje Rumuna” (AUR) kojoj ankete predviđaju 22,4 odsto glasova i ekstremno desna SOS Rumunija, na čelu sa vatrenom liderkom Dijanom Šošoakom. Nedavno osnovana Partija mladih (POT), koja se pojavila na političkoj sceni izrazila je podršku Đeorđeskuu i mogla bi dostići prag od pet procenata potreban za ulazak u parlament.
Socijaldemokrate bi prema anektama mogle da računaju na više od 30 odsto glasova, a treća snaga bi mogla da bude Nacionalno liberalna PDL, stranka USR kandidtkinje Laskoni bi navodno mogla da osvoji oko 15 odsto. Međutim, pitanje koliko su te anekte pouzdane: uoči prošlosedmičnih izbora Kalinu Đeorđeskuu predviđale su samo 7 odsto glasova.
Piše: Dijana Roščić / DW