Najsiromašnije regije u Rusiji imaju najviše koristi od rata, kaže u Wall Street Journalu Laura Solanko, savjetnica u Institutu za ekonomije u tranziciji Banke Finske.
Na djelu je “čudan ekonomski model, prema kojemu Rus poginuo na bojištu svojoj obitelj zaradi i doprinese više nego da je živ”. Naime, smrt na bojištu u Ukrajini bit će isplativija za njegovu obitelj koja dobiva izdašnu državnu pomoć i razne druge privilegije.
Kako navodi francuski Le Monde, muškarac u najboljim radnim i produktivnim godinama više će “zaraditi” za svoju obitelj ako pogine na bojištu u Ukrajini nego što bi tijekom svom radnog vijeka ikada mogao zaraditi za sebe i svoju obitelj. U najnerazvijenijim regijama Sibira, poput Burjatije, Altaja i Tuve, odakle se regrutira najveći broj “ugovornih vojnika” za bojište u Ukrajini, od početka rata zabilježena je povećana potrošnja, i to dvostruko u usporedbi s vremenom prije rata, štednja u bankama porasla je čak 150 posto, a primjetan je i rast stanogradnje, upravo za račun “ratnih doznaka” ili državnih potpora i pomoći za poginule ili ranjene vojnike.
Isplate za gubitak sina, muža ili oca osiguravaju injekciju bogatstva najsiromašnijim područjima Rusije u zamjenu za stalni dotok vojnika u Putinovim ratnim naporima. Prema službenoj statistici, siromaštvo je sada na najnižoj razini od početka prikupljanja podataka 1995. godine, navodi WSJ. Tako se i percepcija o tome isplati li se pridružiti vojsci promijenila.
Kako bi imao dovoljno topovskog mesa za rat protiv Ukrajine, ruski predsjednik Vladimir Putin razvio je tzv. ekonomiju smrti, odnosno poginuli vojnik doprinosi svojoj obitelji više nego da je živ i radi. Prema podacima koje navodi WSJ, pozivajući se na neovisne ruske ekonomske analitičare, odlazak u rat sada je racionalni ekonomski izbor na siromašnim područjima Rusije, pogotovo među stanovnicima nacionalnih manjina, odnosno narodima Sibira i Dalekog istoka koji su stalno živjeli na rubu egzistencije.
Stoga se pojavila i cinična izreka da će Putin ratovati “do posljednjeg Burjata”. Naime, vojna plaća je čak pet puta veća od prosjeka plaće u državi, odnosno čak je deset puta veća nego što je bila plaća u vojsci prije početka rata u veljači 2022. godine. Isplaćuje se ratna naknada veća od četiri tisuće dolara uz dodatni jednokratni bonus od 13 tisuća dolara, što je za većinu ljudi iz tih krajeva bogatstvo koje ne mogu steći u svom radnom vijeku.
“To su iznosi koji mijenjaju život onima koji su ostali živi”, rekao je za WSJ ruski ekonomist Vladislav Inozemcev, koji je izračunao da bi obitelj nekog 35-godišnjaka koji je godinu dana bio na bojištu i poginuo dobila oko 150.000 dolara od njegove vojničke plaće i odštete za smrt. To je više nego što bi kumulativno zaradio kao civil do 60. godine u nekim ruskim regijama.
Stoga ako se netko želi pobrinuti za budućnost svoje djece, koliko god to cinično zvučalo, najbolje će ih osigurati svojom smrću jer im tim novcem omogućava prednost pri upisu u školu i na fakultet te kod zapošljavanja. “Otići na front i poginuti nakon godinu dana ekonomski je isplativije od čovjekova daljnjeg života i rada”, kaže Inozemcev koji taj fenomen naziva “deathonomics” (ekonomija smrti).
Prema nekim podacima, ruska je vojska od početka rata 2022. godine imala oko 600 tisuća mrtvih i ranjenih. Za plaće, obiteljske potpore i invalidnine, kako kažu neki ruski neovisni izvori, ali i ukrajinski portal 24.ua, izdvojeno je čak 30 milijardi dolara. “To je novac koji većina ljudi u tim zaostalim krajevima nije vidjela nikad u životu, stoga nije ni čudo što mnogi od njih prihvaćaju odlazak u rat kao izlaz iz egzistencijalnog stanja u kojem se nalaze”, objasnio je za WSJ Vasilij Astrov, ekonomist s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Prema njegovu mišljenju, za Kremlj je nuđenje dobre vojne plaće “jedini način da održi svoje ratne napore na zadovoljavajućoj razini”.
Osim toga, ruska propaganda morbidno uzdiže “smrt za domovinu”. I sam Putin je izjavio da je dati život u ratu bolje nego “potratiti život na alkohol”. Majci jednog poginulog vojnika u Ukrajini je, kako prenosi prorežimska agencija TASS, rekao: “U Rusiji imamo oko 30 tisuća ljudi koji poginu u prometnim nesrećama, otprilike isto toliko, nažalost, od alkohola. Život je složen i raznolik, složeniji nego što piše negdje na papiru pod Gospodom, pod Alahom, pod Kristom – svako tko vjeruje u višu silu, bez obzira na to kojoj vjeri pripada, bitno je da smo svi mi smrtni, svi smo pod Gospodom, i kad-tad ćemo otići s ovog svijeta. Svi ćemo otići, pitanje je kako smo živjeli. Neki ljudi žive ili ne žive – nije baš jasno, a kako odlaze – od votke ili nečega drugog, ne zna se, ali jesu li živjeli ili nisu živjeli? I vaš sin je poživio, njegov cilj je postignut”.
Prema Putinovu mišljenju, to znači da je “iz ovog života otišao s razlogom”. “U tom smislu, njegov se život pokazao značajnim, postigao je svrhu kojoj je težio”, naglasio je Putin. On je u svom prošlogodišnjem obraćanju naciji najavio da se od “junaka rata” mora stvoriti nova ruska elita.
I rad u ruskoj vojnoj industriji je dobro plaćen. Tvornice oružja rade danonoćno, osiguravajući zaposlenje i visoke plaće. Naime, plaće u vojnoj industriji su gotovo dvostruko veće nego u svom ostalim granama privrede pa se događa da u ostalim granama nedostaje radne snage jer bi svi u “ratnu industriju”. Već smo pisali da Rusiji nedostaje radne snage te da je u nekim drugim granama industrije i poljoprivredi zabilježen određeni pad proizvodnje. No, to nije samo zbog nedostatka radne snage, nego i zbog sankcija, ali i odlaska u vojsku, pa se kaže da je prvi put zabilježen pad poljoprivredne proizvodnje upravo zato što se iz tih krajeva najviše vojače ljudi za ukrajinsko bojište.
No, koliko još ima sredstava za “ekonomiju smrti”? Da se i tu nešto mijenja, svjedoči masovni dolazak sjevernokorejskih vojnika, što je za Rusiju postala jeftinija varijanta od nastavka “ekonomije smrti”. I ruski prorežimski ekonomisti, poput šefice ruske Narodne banke Elvire Nabiuline, smatraju da dolaze izazovna vremena. Podsjetimo da je Rusija zabilježila rast BDP-a od gotovo četiri posto, i to upravo za račun ratne proizvodnje, ali mnogi ekonomisti Rusiji predviđaju u 2025. godini ekonomske probleme i tzv. stagflaciju, odnosno stagnaciju proizvodnje i visoku inflaciju.
Prema ukrajinskom ekonomskom portalu from.ua, profesor na Institutu za ekonomiju rasta Sergej Vasilkovski govorio je o opasnosti od “savršene oluje” u Rusiji.
“Situacija više nalikuje početku savršene oluje kada se, kao rezultat kombinacije niza nepovoljnih čimbenika, povećava ukupni negativni učinak. Naime, čvrsta monetarna politika u Rusiji ne spašava situaciju, nego je samo pogoršava”, smatra Vasilkovski koji navodi da je prijetnja stagflacije sve realnija.
“Riječ je o jednoj od najneugodnijih vrsta gospodarske krize jer se zapravo radi o integralnom scenariju dviju po prirodi različitih kriza koje se međusobno dopunjuju i pojačavaju, stoga nema gotovog recepta za izlazak iz nje. Sve se više i češće izgovara ta riječ, stagflacija, i sve je više znakova da je to smjer u kojem ide ruska ekonomija. A ako je tako, trajat će dugo”, zaključio je Vasilkovski.
Piše. Vlado Vurušić / Jutarnji list